Digitalna ekonomija ponegdje raste i sedam puta brže od klasične

Andrea Doko Jelušić/Matija Habljak/PIXSELL Andrea Doko Jelušić/Matija Habljak/PIXSELL

Digitalizacija je ključ za povećanje učinkovitosti javne uprave i unaprjeđenje poslovne klime, što Američka gospodarska komora u Hrvatskoj često naglašava.

Razvoj i korištenje tehnologije i potrebe tržišta koja danas traže uporabu digitala postavili su digitalizaciju kao imperativ u većini poslova, što znači da će utjecati i već značajno utječe na privlačenje investicija, nova zapošljavanja i rast konkurentnosti. "Sadašnjost se bazira na povezanosti i mobilnosti, a budućnost će zasigurno još i više. Internet stvari prerasta u internet svega", kaže Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj. 

"Ne govorimo o budućnosti kad kažemo da putem interneta uključujemo robotski usisavač  ili aparat za kavu. Kao što smo u svoje živote prigrlili pametne telefone čija je funkcionalnost unaprijeđena umjetnom inteligencijom, tako i u poslovnom životu vrijedi 'go digital or go home'. Tehnologija se razvija eksponencijalno i očekuje se da će oko 50 posto populacije trebati svladati nove vještine kako bi bili konkurentni u novoj, digitalnoj ekonomiji. Digitalizacija s jedne strane traži od nas intenzivno učenje, ali istovremeno oslobađa čovjeka administrativnih i repetitivnih poslova te omogućuje fokus na kreativni, zahtjevni rad. Digitalizacija time znatno podiže produktivnost, uključuje inovacije i novi je generator rasta i konkurentnosti za poduzeća. 

Poslovni ekosustav
Brzorastuća ekonomija danas je u pravilu vezana uz digitalizaciju te postoje podaci da digitalna ekonomija ponegdje raste i sedam puta brže od klasične.  Digitalizacija poslovanja veže i znatna ulaganja. Biti zemlja koja je prigrlila digitalni svijet kroz digitalizirane javne usluge, razvoj digitalnih vještina u obrazovnom sustavu i stvaranje poslovnog ekosustava koji je poticajan za brze, agilne, inovativne i talentirane danas je pretpostavka za privlačenje investicija kakve bismo htjeli i u Hrvatskoj, one koje donose kvalitetna i kreativna radna mjesta koja nisu lako zamjenjiva te su dobro plaćena.  S pravom treba imati na umu da će neka radna mjesta sasvim sigurno nestati, ali takva ne bi trebala biti u fokusu interesa Hrvatske.

Europska komisija prepoznaje digitalne tehnologije kao ključne za europski gospodarski rast. I dok 250 milijuna Europljana koristi internet svaki dan, 18 posto ga nije nikada koristilo. Dok digitalna ekonomija bazirana na tehnologiji uobičajeno raste znatno brze od ostatka gospodarstva, u Hrvatskoj to nije slučaj. Hrvatska ima mali broj, svega šest robota za 10.000 zaposlenih dok ih Japan ima više od 300. To sve znači da bez obzira na to što postoje preduvjeti da budemo uspješni sudionici nove ekonomije, to još uvijek nismo i to treba biti jedan od glavnih hrvatskih strateških prioriteta. Razvoj digitalne ekonomije, prema McKinseyjevom izvješću The Rise of Digital Challangers može donijeti 8,3 milijardi eura hrvatskom BDP-u do 2025. godine", navodi Doko Jelušić.

 

Doko Jelušić

Hrvatska ima mali broj od svega šest robota za 10.000 zaposlenih dok ih Japan ima više od 300.

Digitalna transformacija nije pojava koja je važna samo za osobe koje rade u IT sektoru. Iako već sada 90 posto radnih mjesta budućnosti traži određenu razinu digitalne pismenosti, 44 posto Europljana nema osnovne digitalne vještine.  "Obrazovanje danas ne podrazumijeva koncept da kad završite studij, obrazovanju je kraj. Naprotiv, cjeloživotno učenje postaje imperativ i oni koji ne drže korak s razvojem digitalnog svijeta, mogli bi se naći isključeni. Digitalne vještine danas su bez pretjerivanja elementarna pismenost.  Dio ljudi koji nisu na poslu imali imperativ pratiti cijeli tijek tehnološkog razvoja kroz posljednjih 10-20 godina ili nemaju posebnu sklonost tehnologiji, danas su u Hrvatskoj u nezavidnoj situaciji. Smatra se da će globalno oko 54 posto ljudi morati ući u određeni re-skilling, tj. stjecanje novih vještina.

Ukratko, obrazovanje se više ne odnosi na razdoblje od 7-22 godine već postaje kontinuirani proces", navodi.Digitalizacija je također ključ za povećanje učinkovitosti javne uprave i unaprjeđenje poslovne klime, što AmCham često naglašava. Ona procese čini učinkovitima, transparentnima, dijelom omogućuje automatizaciju te time istovremeno ostavlja vremena da se službenici usmjere na kompleksnija pitanja. "Hrvatska ima uspješne primjere digitalizacije javnih usluga poput fiskalizacije, e-recepta, e-visitora, e-novorođenčeta i sličnih usluga koje građani mogu koristiti na jednostavan i njima prikladan način. Novih projekata za digitalizaciju javne uprave je mnogo i nadam se da će ih po uvođenju građani i poduzeća uspješno prihvatiti", navodi Doko Jelušić.

Ulaganje i pristup
Vlada RH trenutačno radi na izradi nacionalne strategije digitalizacije, a važno je, smatra izvršna direktorica AmChama, da adresira ključna pitanja preduvjeta digitalizacije koja su još uvijek prepreka bržem napretku poput ulaganja u dostupnost i brzinu pristupa internetu, digitalnu pismenost građana i dostupnost online poslovanja za poduzeća omogućujući ujednačeno i demokratično sudjelovanje svih u digitalnom svijetu. 

"Hrvatska poduzeća, kao što je nedavno rečeno na AmChamovoj konferenciji Digitalna Hrvatska 2030, bila su teško pogođena krizom i nisu ulagala u tehnologiju. Još uvijek se bore s bazičnom informatizacijom poslovanja i za to im nedostaju financijska sredstva. Nužno je u idućem Višegodišnjem financijskom okviru omogućiti jednostavniji pristup EU sredstvima za informatizaciju i digitalizaciju. Nadam se da će nova hrvatska digitalna strategija biti inspirativna poput irske i primijenjena dosljedno poput estonske", kaže Doko Jelušić.

Budućnost ostaje i, naravno, na mladima, koji su rođeni u digitalnom svijetu i okruženje puno tehnologije njima je prirodno stanje. Obrazovanje treba omogućiti da uče uz potporu tehnologije, ali što je važnije da se usmjere na one vještine koje će im omogućiti prednost u godinama koje dolaze, smatra Doko Jelušić. "Ne učenje činjenica koje su danas svuda dostupne već rješavanje problema, sposobnost kolaboracije, stjecanje fundamentalnih znanja iz prirodnih znanosti kao i upoznavanje umjetnosti kroz koje će biti kreativni i razvijati meke vještine", zaključuje Andrea Doko Jelušić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!