Val prevarenih građana, koji su nasjeli na priče o lakoj financijskoj zaradi preko deviznog tržišta (forex) i ulaganja u off-shore investicijske fondove, širi se cijelom Hrvatskom. Nakon slučajeva u Zagrebu i Koprivnici, u ponedjeljak je objavljeno kako je u petak opatijska policija zaprimila šest prijava građana koji su prevareni za nekoliko milijuna kuna. Radi se o osobama koje su nasjele na priču o ulaganju u fiktivnu austrijsko-britansku banku “Future Trend Investment Holding Limited”. Poslovni dnevnik je pak u posjedu dvaju ugovora koje su građani potpisivali s tvrtkama Acron grupa i Capys, iz kojih je vidljivo kako službeno nigdje nema ni govora o trgovanju ili ulaganju u forex, iako je građanima usmeno bilo najavljivano da će zaraditi na forexu. Prema ugovoru, građani su ulagali u kapital tvrtke sukladno fantomskom “Pravilniku o prikupljanju kapitala”.

Manipuliranje ugovorima
“Pravilnik nikada nisam vidio”, kazala je jedna od žrtava prijevare koja je odlučila anonimno progovoriti. “U nekoliko navrata uložio sam ukupno 100.000 eura. Nakon prva četiri mjeseca isplaćena mi je cjelokupna dobit, a svaka sljedeća dva mjeseca isplate su bile redovite. Kako je posao funkcionirao korektno, ulozi su se povećavali. Sve je bilo u redu oko godinu dana, a tada su počeli prvi problemi”, tvrdi naš sugovornik. U veljači 2009. u Acronu su mu rekli kako neće biti isplate jer je u tvrtku došla financijska inspekcija, pa, dok kontrola ne završi, oni ne mogu isplaćivati svoje ulagače. “Odugovlačenje je trajalo do svibnja. Tada su nam iz Acrona javili da su potpisali ugovor s tvrtkom Capys koja će preuzeti sve njihove štediše. Iz Capysa su nas sve zvali pojedinačno da s nama sklope ugovore i nudili su nekoliko različitih verzija ugovora. Potpisivali smo, no nikome nisu nikad ništa isplatili”, opisuje taj građanin. Početkom ove godine prevareni građani počeli su pojedinačno prijavljivati slučajeve policiji, ali do srpnja se ništa nije događalo. “Tijekom srpnja i kolovoza zagrebačka policija nas je počela pozivati na razgovore i uzimati izjave”, ističe izvor Poslovnog dnevnika. Glasnogovornica PU zagrebačke Jelena Bikić potvrdila je da policija provodi kriminalističku istragu nad slučajevima prevarenih građana, no nije željela potvrditi da istražuju poslovanje Acron grupe i Capysa. Ipak, iz visokih policijskih krugova neslužbeno doznajemo da policiju zanima poslovanje tih dviju tvrtki. Pokušali smo ih kontaktirati i mi, ali bezuspješno.

Broker: Ljudi nisu naučili
“Ovo nema veze ni sa zakonom, HNB-om ili financijskim tržištem. To su prevaranti koji nisu imali nikakve veze s tržištem i kradljivci koje policija mora i zatvoriti. Za ovakav ishod kriva je glupost i pohlepa ljudi koji ništa nisu naučili do sada. Od 90-ih je bilo puno lanaca sreće”, kazao nam je bijesan sudionik tržišta kapitala, jer se u ovoj priči spominje domaća brokerska industrija koja, kaže, s time nema veze. Navedene tvrtke dobro su koristile svojevrsnim pravnim vakuumom. MAT Projekt, tvrtka iz Matulja, za koju se veže najnoviji slučaj prevare, uopće nije registrirana u sudskom registru trgovačkih društava. Tvrtke Acron grupa i Capys registrirane su, prema podacima iz sudskog registra, i za djelatnost “posredovanja pri sklapanju financijskih poslova”. Pri tome nigdje nije navedena nikakva dozvola, a prema mišljenju Vjeke Peretića, direktora licencirane tvrtke za posredovanje pri potrošačkom kreditiranju Progreso grupa, nije im bila niti potrebna. “Ako je tvrtka registrirana za ‘posredovanje pri sklapanju financijskih poslova’, a ne bavi se posredovanjem u kreditiranju, ne treba dozvolu Ministarstva financija, jer njezina djelatnost nije obuhvaćena novim Zakonom o potrošačkom kreditiranju. Čak i u slučaju da se tvrtka bavi posredovanjem u kreditiranju, mora se uskladiti sa Zakonom najkasnije do 1. siječnja 2011. godine”, kazao je Peretić.

Hanfa pere ruke

‘Nismo nadležni’
Policija nije jedina koju bi poslovanje sličnih tvrtki trebalo zanimati. Prema mišljenju sudske vještakinje za bankarstvo Marije Duljković, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) nadležna je za nadzor jer se radi o ulaganjima u pravne subjekte, sukladno Zakonu o Hanfi. Iz Hanfe, pak, poručuju kako nisu nadležni, ali da su krajem 2008. dokumentaciju o Acronu poslali nadležnom Financijskom inspektoratu. U Hanfi tvrde da nisu nadležni ni za Capys, o čemu su, kažu, obavijestili MUP.

Potrebna je kontrola

‘Forex nije problem’
Sugovornik Poslovnog dnevnika, dobro upoznat sa trgovanjem devizama, kaže kako u ovom slučaju Forex nije problem. “Ovo je kriminalno djelo u kojem je Forex iskorišten kao isprika. Radi se o prijevari koja je trebala podlogu i Forex je poslužio kao dobra priča. Moglo je poslužiti bilo što- kava, zlato, nekretnine. Mediji su već nekoliko puta upozoravali, no nema razultata. Ovo je problem kao i u slučaju uvoza mesa. Kako to riješiti? Kontrolama!”, naglašava naš izvor. Marija Duljković smatra kako su prevareni građani morali zahtijevati uvid u Pravilnik o prikupljanju kapitala. “Malo je neodgovorno ne provjeriti kome dajete novac i pod kojim uvjetima”, kazala je Duljković. Prevarenim građanima predlaže da napišu prigovor koji će odaslati Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.