Bivša Vlada ipak nije ostavila državnu blagajnu s proračunskim deficitom za 2011. godinu od 14,8 milijardi kuna. Zapravo, prema podacima što ih je u četvrtak na sjednici Vladi iznio ministar financija Slavko Linić podnoseći izvještaj o izvršenju proračuna za 2011., manjak je bio za 800 milijuna kuna manji od planiranoga, dakle 14 milijardi kuna, ali je u Ministarstvu financija iskrsnulo još 2,2 milijarde kuna dospjelih obveza koje lani nisu plaćene. Stoga pridodaju li se te stavke na utvrđeni manjak, deficit što ga je prethodna garnitura u Banskim dvorima ostavila bio je, kako je rekao ministar Linić, 16,2 milijarde kuna. Slijedom toga i manjak u odnosu na BDP nije bio 4,1 posto BDP-a, nego 4,7 posto, a dodaju li se tome još i dugovi lokalne samouprave te izvanproračunskih fondova, deficit doseže pet posto BDP-a. Zanimljivo je da nepodmirene obveze nisu utvrđene u zdravstvu iako je iz resornog ministarstva više puta ukazivano na taj problem. Najveći je dio neplaćenih obveza, prema Linićevim riječima, u poljoprivredi, čak 950 milijuna kuna, a slijede obveze prema brodogradnji, Fini, brodarima te prema Katoličkoj crkvi.

Veća štednja od plana
Ukupno se u proračun lani slilo 107,4 milijarde kuna, što je otprilike razina iz prethodne godine. Linić je naglasio da je pritom zabilježen 1-postotni pad poreznih prihoda, a u čemu se izdvajalo manje novca od poreza na dohodak, kao i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.Uz već spomenutu ogradu zbog novootkrivenih obveza na rashodovnoj strani Linić je priznao da je postignuta veća štednja od planiranoga. Rashodi su, naime, bili manji za 0,7 posto te su iznosili 121,4 milijarde kuna.

Novi zakoni
U saborsku je proceduru Vlada uputila i prijedlog zakona o konačnosti namire u platnim sustavima, čiji je cilj, kako je istaknuo ministar Linić, zaštiti platni nalog i sve sudionike u platnom prometu. “Svaki platni nalog koji dođe na naplatu prije otvaranja stečaja tvrtke, a krenuo je u proceduru platnog prometa, imat će prioritet u naplati”, kazao je Linić pojasnivši da se time preciznije utvrđuju pravila za stečajne upravitelje. Vlada je, po hitnoj proceduri, intervenirala i u Zakon o financijskom osiguranju. Predloženo je da se i krediti uvedu kao instrument financijskog osiguranja plaćanja, no pod uvjetom da pritom nije riječ o potrošačkim kreditima.