D. Bago: Vlada mora donijeti mjere poticaja izvoza kako bi ublažila EU-šok

Autor: Marija Brnić , 21. svibanj 2013. u 22:00
Darinko Bago, predsjednik HIZ-a, izložio je svoju platformu premijeru Zoranu Milanoviću/Žarko Bašić/PIXSELL

Izvoznici od Vlade traže nastavak napora u njihovoj zaštiti na tržištu Cefte i nakon 1. srpnja, daljnje jačanje HBOR-a i što dulji ostanak van eurozone.

Izvoz je segment hrvatskog gospodarstva koji se uspješno nosi sa svjetskom krizom i vodi ka dugoročnom i održivom napretku, te stoga njegovo poticanje treba predstavljati glavnu polugu novog modela razvoja, poručili su Vladi izvoznici s jučerašnje osme po redu konvencije Hrvatskih izvoznika.

Predsjednik te udruge Darinko Bago pohvalio je Vladinu orijentaciju na investicije, no, upozorio i da nas to dugoročno ne može izvući iz krize. Pozvao je stoga Vladu i da program mjera za poticanje rasta izvoza donese što prije, već nakon ljeta, koje će, pak, obilježiti snažne promjene, pa i šokovi, zbog ulaska u EU. "Kratkoročno će ulazak u EU za izvoznike predstavljati problem, no nakon porođajnih muka to će srednjeročno i dugoročno donijeti, možda ne blagostanje, ali svakako će donijeti korist", kazao je Bago, čiji je pozdravni govor zbog izostavljanja vječne bolne teme hrvatskog izvoza, deprecijacije kune, naišao i na pohvalu od premijera Zorana Milanovića. 

Vlada izabrala teži put
"Priča o tečaju lakši je put izvrsnosti i konkurentnosti, a iskustvo zemalja EU pokazuje da su upravo sve one koje su posegnule za tim mjerama i koje su korekcijom tečaja kupovale konkurentnost danas u najvećim problemima", istaknuo je Milanović, napominjući kako njegova Vlada, kao i izvoznici, bira teži put, "nordijski, a ne bizantinski". Razlika je danas, smatra, evidentna pogleda li se iskustvo Njemačke, Finske, Švedske i Danske, koje su rast postigle razvojem tehnologije i znanja i pridržavanjem svojih strogih pravila. Sam ulazak u EU Milanović vidi kao veliku šansu za izvoznike, no podsjeća i da će konkurencija koja ih čeka biti žestoka. "Imat ćemo pogodnosti, ali i otvoreno tržište na kojem nema protekcionizma, na kojem najbolji imaju mogućnosti, a ostali se moraju mijenjati", poručuje Milanović. Iznio je izvoznicima i svoje procjene kako će se i sama EU morati mijenjati želi li biti konkurentna drugima, no nije iskoristio i priliku izravno čuti izvoznike, jer je odabrao "laški put" i žurno otišao s Konvencije netom nakon uvodnih govora i dodjele nagrada izvoznicima. U tom su ga slijedili i ministri gospodarstva i poduzetništva Ivan Vrdoljak i Gordan Maras.  

Bolna tema – tečaj
No, u usvojenoj deklaraciji izvoznici od Vlade jasno traže nastavak napora u njihovoj zaštiti na tržištu Cefte i nakon 1. srpnja, te daljnje jačanje HBOR-a, kao i osiguranje konkurentnih dugoročnih kredita za kupce u inozemstvu. Zanimljivo, u svojim se zahtjevima Vladi izvoznici dotiču i tečajne politike. Vladi šalju apel za neaprecirajućim tečajem kune prema euru i američkom dolaru, uz "aktivne napore kako bismo što dulje ostali zvan eurozone, sve dok se ne oporavi stanje u eurozoni i ne postigne konsenzus struke i izvoznika o trenutku prihvaćanja eura". Više reda u radu državne uprave izvoznici posebice savjetuju Vladi u poticanju gospodarstva, a po podacima koje je iznio Bago, izvoz je njegov najvitalniji dio. Od 97 tisuća poduzeća u Hrvatskoj, 12,430 ili 13 posto su izvoznici. No, oni zapošljavaju 51 posto radnika, ostvaruju 65 posto prihoda gospodarstva, a od 1,039 milijardi kuna ulaganja u razvoj u 2012. su čak 70 posto realizirale izvozno orjentirane tvrtke. Suprotno tvrdnji ministra financija Slavka Linića da je kriza kod nas počela zbog ulaganja tvrtki u nekretnine, kod izvoznika je trend obrnut, odnosno dugotrajna imovina im od 2008. bilježi pad. 

Koliko zapravo izvozimo?

Neusklađena statistika

Darinko Bago otvorio je i pitanje pouzdanosti statističkih podataka o hrvatskom izvozu. Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku i Financijske agencije, ustvrdio je Bago, ne poklapaju se. U 2012. izvoz je po evidenciji DSZ-a, bio 72,2 milijarde kuna, a po evidenciji Fine iznosio je 98,5 milijardi kuna. Razlika je 26,3 milijarde kuna, a Bago navodi da, ako se i uzme u obzir da DZS bilježi samo robni izvoz, a Fina i izvoz roba i usluga, te dodaju li se tomu i podaci Hrvatske narodne banke o izvozu usluga, i dalje nedostaje identifikacija oko 10 milijardi kuna izvoza. Razmimoilaženje u podacima, apelira Bago, potrebno je hitno riješiti.

Što izvoznike čeka od 1. srpnja?

  • gubitak povlastica zbog izlaska iz Cefte
  • poplava jeftine robe iz EU i zemalja s kojima EU ima povlaštene ugovore
  • obračun PDV-a za proizvode koje se plasira u EU
  • uvođenje carina na uvoz iz Kine i drugih zemalja zbog antidampinških odluka EU
  • rast boniteta hrvatskih proizvođača na trećim tržištima
  • veća sigurnost proizvoda i bolja zaštita potrošača

Komentari (18)
Pogledajte sve

Slažem se, možda i sa manje no napisao sam većina..


Cuj onaj tko ima 10 apartmana moze zivit skroz solidno.

…bome i onaj koji bude imao 2 koze,deset kokica,pet ovaca i dva praščića…[emo_smijeh][emo_smijesak][emo_namigusa]

Cuj onaj tko ima 10 apartmana moze zivit skroz solidno.

Raspasti će se ova nova “komunističko birokratska megatvorevina” prije ili kasnije. Samo se bojim što će do tada biti sa Hrvatskom, za živjeti ovdje uz more u Hrvatskoj trebati će se na vrijeme “sakriti” u državni sektor. Kažem to jer ne vjerujem da samo od turizma od turizma 3ipo mjeseca četvereočlana obitelj(većina) može živjeti pristojno cijelu godinu.

New Report

Close