Cvrtila i Jugo nagovijestili novi trend u visokom obrazovanju

Vlatko Cvrtila/T. Tadić/PD/PIXSELL Vlatko Cvrtila/T. Tadić/PD/PIXSELL

U prošlosti su rijetki bili spremni napustiti sigurnost koju pružaju javna učilišta, no i to se mijenja...

Mnogi u akademskoj zajednici ostali su iznenađeni viješću da profesor Vlatko Cvrtila s Fakulteta političkih znanosti prelazi na funkciju dekana privatnog visokog učilišta Vern. 

S obzirom da je Cvrtila na FPZG-u bio dugogodišnji profesor, njegov dekan i prodekan, nije im bilo jasno zašto bi napustio fotelju koja je vjerojatno bila sigurna do kraja njegova radnog staža. I to još onom privatnog veleučilišta. Nije novost da profesori sa sveučilišta predaju i na privatnim školama, no većina njih pritom je zadržala status profesora na matičnim fakultetima. No prelazak Cvrtile na Vern mogao bi, kažu upućeni, možda potaknuti trend potpunog prelaska državnih profesora u privatne škole.

 

Cvrtila

Sustav mora regulirati slobodnu migraciju predavača

"Ne mogu procijeniti hoće li doći do takvog trenda, mogu samo govoriti o svojim motivima prelaska. Prije svega, Vern je veleučilište koje je razvilo vrlo kvalitetne programe i prepoznatljiv brend u visokom školstvu u Hrvatskoj. Mojoj odluci su pridonijeli vizija i ciljevi razvoja Verna koji su oblikovani u skladu sa strateškim dokumentima Europske unije u području visokog obrazovanja, tako da sam se odlučio priključiti timu koji je do sada napravio veliki iskorak u modernom obrazovanju usmjerenom prema brzoj zapošljivosti, te koji razvoj nastavlja implementacijom najviših europskih standarda u visokom obrazovanju", kazao nam je Cvrtila dodajući kako su neki možda iznenađeni takvim prelaskom jer postoji stav da je sveučilište mjesto na kojem postoje svi uvjeti za znanstveni i nastavni razvoj, dok visoke škole to ne nude. No, vremena su se promijenila, kaže, i normalno je za očekivati da će dio profesora prelaziti s fakulteta na druge visokoobrazovne ustanove, koje nude potrebne uvjete. No sustav državnog fakulteta vrlo je krut i teško se mijenja što posebno nije dobro za mlade struke koje u nastavnom procesu moraju imati mogućnost brzih i čestih preinaka.

To smatra i Damir Jugo, dekan Visoke škole za komunikacijski menadžment, koji je na FPZG-u do skora bio predavač. "Rad na privatnom fakultetu nudi veću fleksibilnost, bolje financijske mogućnosti, bolje uvjete za rad te brže prilagodbe koje praksa traži", misli Jugo. Ipak, do sada su neki profesori zadržavali sigurnost državnih fakulteta, dok su istovremeno bili predavači na privatnima. Iako ih je većina to radila u skladu s propisanim normama, neki su tu mogućnost zloupotrebljavali. Sveučilište u Zagrebu zato je zabranilo da njegovi profesori predaju izvan sveučilište, osim u iznimnim situacijama. "Sustav mora omogućiti predavačima sa sveučilišnih studija da predaju na stručnima i obrnuto, bez obzira da li se radi o državnim ili privatnim visokoobrazovnim ustanovama. Važno je da je taj angažman primjereno reguliran, tada je on od interesa i u funkciji razvoja našeg društva", komentira Cvrtila dodajući kako sveučilišta trebaju biti fleksibilnija te kako se nada da će sve veća konkurencija privatnih visokoobrazovnih ustanova potaknuti i državne da budu bolje. A to će, u konačnici, biti bolje i za studente i za profesore.

Komentari (1)
  • Funky
    Funky 3:26 10.9.2013.

    Dakle na “liberalno tržište rada” su nakon radnika došli i profesori i akademska zajednica.
    KAda na kraju dođu i političari znat će da su globalisti konačno pobijedili.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!