Za snažan rast Crobexa i prometa danas na Zagrebačkoj burzi ponajviše je zaslužan nastavak dobrog raspoloženja na inozemnim tržištima, no zbog loših vijesti iz domaćeg gospodarstva ovakvo pozitivno trgovanje vjerojatno je privremenog karaktera.
Oko 12,00 sati Crobex je bio na dobitku 1,18 posto, na 1.937 bodova, a Crobex10 0,87 posto, na 1.085 bodova.

Redovni promet iznosio je 12,6 milijuna kuna, što je čak 10 milijuna više nego jučer u ovo doba.

„Na domaćem tržištu danas vidimo snažan promet dionicama, a i indeksi su snažno porasli. Prvenstveno je to pod utjecajem dobrog raspoloženja na inozemnim burzama, potaknutog očekivanjima nastavka labave monetarne politike u SAD-u“, kaže Nigela Bubalo, brokerica i članica Uprave investicijskog društva Credos.

Na europskim su burzama cijene dionica danas su nastavile rasti drugi dan zaredom, zahvaljujući naznakama da će vodeće središnje banke u svijetu i dalje voditi vrlo labavu monetarnu politiku. Trenutno su londonski Ftse, pariški CAC i frankfurtski DAX u plusu između 0,2 i 0,5 posto.

Na domaćem je tržištu najlikvidnija, s gotovo 2 milijuna kuna prometa, dionica Atlantic grupe. Cijena joj je porasla 2,57 posto, na 669 kuna.

Među milijunaše do podneva su se uvrstile i dionice Podravke, Končar Elektroindustrije, redovne dionice Croatia osiguranja i Zagrebačke banke, pri čemu sve ostvaruju cjenovne dobitke. Tako je dionica Podravke poskupjela 0,26 posto, Končar EI 2,26 posto, Croatia osiguranja 4,29 posto, a Zagrebačke banke 1,82 posto.

Među rijetkim gubitnicama danas se izdvaja dionica Tehnike, kojoj je cijena pala 2,16 posto.

Dionicom HT-a do sada je protrgovano gotovo 911.000 kuna, a cijena joj je ojačala 0,72 posto, na 216 kuna.

Ipak, Bubalo smatra da je oporavak Crobexa vrlo vjerojatno privremenog karaktera.

„Oporavak je vjerojatno privremen jer nam iz domaćeg gospodarstva i dalje nam stižu loše vijesti“, navodi Bubalo.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod u posljednjem kvartalu prošle godine pao 2,3 posto, što je peto tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.

To je njegov najveći pad od drugog tromjesečja 2010. godine, kada je BDP također skliznuo 2,3 posto. To predstavlja i produbljivanje recesije, s obzirom da je u prethodnom kvartalu BDP oslabio 1,9 posto.

Ipak, to se i očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo u četvrtom kvartalu oslabilo 2,3 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 2 do 2,7 posto.

U cijeloj prošloj godini BDP je pao za 2 posto. To je četvrta godina zaredom kako gospodarstvo pada.

„To je još jedan godina pada gospodarske aktivnosti, koja ukazuje na duboke strukturne probleme u domaćem gospodarstvu, kao i na činjenicu da ova kriza nije ciklične nego strukturne prirode te da će oporavak biti dugotrajan i težak“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.