Ćorić popustio, nema hitnog vraćanja povratne naknade

Ministar T. Ćorić/ Hrvoje Jelavić/PIXSELL Ministar T. Ćorić/ Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Obveznici plaćanja ekoloških naknada ipak ne trebaju strahovati da će se ponoviti praksa u kojoj bi MZOE, praktički preko noći, nametao izvanredne troškove industriji.

Promjene propisa iz područja gospodarenja ambalažnim otpadom, koje uključuju i sustav povratne naknade u Hrvatskoj, neće biti predmet jednostranih intervencija okolišne administracije.  To uključuje i moguće promjene vezane uz povratnu naknadu od 50 lipa i za prijem ambalaže od mlijeka i mliječnih proizvoda u PET-u te staklene, plastične i aluminijske ambalaže od pića i napitaka volumena 2 dcl. Dakle, do daljnjega se njezino uvođenje ne očekuje.

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike su, čini se, ipak svjesni troškovne strane kao novog vida financijskog pritiska na gospodarstvo, pa su u tom smislu spremni popustiti. Zajednički pristup rješenjima bio je tema nedavnih brojnih sastanaka na relaciji predstavnika tvrtki i Ministarstva te je, prema našim informacijama, dogovoreno da će se nova pravila "krojiti" u dogovoru s gospodarstvenicima.  To zapravo znači da obveznici plaćanja ekoloških naknada mogu odahnuti te ne trebaju strahovati da će se ponoviti praksa u kojoj bi MZOE, nakon već izglasanih planova budžeta samih kompanija, praktički preko noći i bez razdoblja prilagodbe nametao izvanredne troškove industriji i trgovcima kao obveznicima plaćanja.

Jedan od sastanaka na kojem je generalno po pitanjima ambalažnih propisa došlo do zaokreta bio je upriličen između ključnih ljudi resora koji vodi ministar Tomislav Ćorić s delegacijom Hrvatske udruge poslodavaca. Od glavnog direktora HUP-a Davora Majetića dobili smo pojašnjenje nastale situacije te očekivanja poslodavaca.  I iz više izvora gospodarskih asocijacija nakon sastanka s Ćorićevim ljudima, potvrđeno da se skoro ne očekuju promjene te da još ne postoji nacrt novog pravilnika o ambalaži.

 

94 posto

stopa je povrata PET ambalaže napitaka u RH

"HUP podržava sve napore Vlade kako bi se postigli pozitivni efekti u uštedama u poslovanju i postizanju održivosti gospodarstva. O pitanju unapređenja sustava povratne naknade u tijeku su razgovori HUP-a s predstavnicima MZOE-a, a posebnu pažnju treba posvetiti izazovima koji se mogu javiti promjenom sustava, od povećanja količina ambalaže i potrošnje vode do drugih utjecaja na okoliš. No, ako će se uvoditi dodatne promjene u sustav prijema ambalaže, važno je uvođenje roka prilagodbe u kojem bi tvrtke imale vremena uvesti promjene u svom poslovanju te ga prilagoditi novom sustavu, i o tome će se također voditi računa prilikom konzultacija s predstavnicima MZOE-a", kaže Majetić.

Ovih dana su u MZOE-U na istu temu mogućeg uvođenja povratne naknade na mlijeko i ostale navedene proizvode, nazočili i direktor Croatia Stočara Branko Bobetić te direktorica tvrtke Eko Ozra Dragica Bagarić. Uz državnog tajnika Milu Horvata i pomoćnicu ministra za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Anu Mariju Matak bio je i voditelj Službe za planove i posebne kategorije otpada Aleksandar Rajilić.

Predstavnici MZOE, kaže Bagarić, izvijestili su ih da tekst nacrta Pravilnika o ambalaži još ne postoji jer se rade analize. Može ga se očekivati tek u prvom kvartalu iduće godine, no prije njegove objave na e-savjetovanju bit će obavljeni još brojni sastanci sa svim grupama obveznika sustava.  Državni tajnik i pomoćnica ministra, naime, pokazali su razumijevanje za višestruke probleme, a tiču se proizvoda koji se već nalaze na hrvatskom tržištu i imaju rok trajanja više od dvije godine, te vina i alkoholnih pića koji imaju neograničen rok trajanja a već se nalaze u restoranima i hotelima, odnosno na skladištima proizvođača.

 

50 lipa

naknade za ambalažu mliječnih proizvoda htjelo se uvesti na početku 2019.

Kako doznajemo, razlog zašto ministarstvo vjerojatno žuri s izmjenama pravilnika je i skoro donošenje direktive EU o smanjenju utjecaja plastičnih materijala na okoliš.  Ta će direktiva, kaže Bagarić, tražiti od država članica da poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da do 2025. godine 90 posto boca od napitaka (zajedno s čepom) koje su u određenoj godini stavljene na tržište budu i prikupljene u okviru odvojenog okupljanja.  

Europska direktiva
Da bi ostvarile taj cilj države članice mogu, među ostalim, uspostaviti sustave povratnih naknada ili odrediti posebne ciljne vrijednosti za prikupljanje za relevantne sustave proširene odgovornosti proizvođača.  "Kako Hrvatska već ostvaruje visoku stopu povrata PET ambalaže napitaka (94 posto), smatramo da nije potrebno i nove grupe proizvoda obuhvaćati sustavom povratne naknade, već se iste mogu sakupljati putem primarne selekcije za čiju je infrastrukturu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao milijunska sredstva", navodi naša sugovornica. Zasad još nisu poznati konkretni poslodavački prijedlozi relevantnog zakonodavnog okvira u sustavu povratne naknade. 

Automatizirani prihvat
Činjenica je da članovi Hrvatske udruge poslodavaca u djelatnosti trgovine sve više uvode procese automatizacije i investiraju u aparate za prihvat ambalaže, no tako je automatizirano tek tri posto mjesta na kojima se može ostvariti pravo na povratnu naknadu (podaci s početka 2018. godine). S te strane stoga i dolazi podrška prijelazu na automatizirani sustav povratne naknade, jer to, uvjeravaju, omogućava i veći stupanj sigurnosti. Čini se da bi im za daljnja poboljšanja sustava konveniralo povećanje razlike u manipulativnoj naknadi koja bi stimulirala veća ulaganja u aparate, kao i da je Ministarstvo tome naklonjeno.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!