City Ex s malom imovinom noćna mora za vjerovnike, visi i Erste banka

Autor: Suzana Varošanec , 05. lipanj 2016. u 22:00
Vjerovnici prijavili 150 mil. kn, a utržili se sva imovina, skupit će se najviše 400.000 kuna/Fotolia

Erste banka najveći je vjerovnik, potražuje oko 120 mil. kuna, a ima i razlučna prava na pokretninama.

Postoje i lošiji stečajevi od stečaja City Exa, ali i mnogo sretniji po pitanju imovine i naplate vjerovnika, ocjenjuje stečajni upravitelj Zdravko Krznar. Nakon zbrajanja imovine i obveza u njegovu izvješću o stanju City Exa za vjerovnike baš i nema puno dobrih vijesti.

Ročište je  15. lipnja na Trgovačkom sudu u Zagrebu, kad će se oni upoznati s pojedinostima, a potom će odlučivati da se krene s unovčenjem imovine. No,  City Ex raspolaže skromnom imovinom, za razliku od prijavljenih obveza koje iznose oko 150 milijuna kuna. Razlog je to i za moguću noćnu moru brojnih vjerovnika, ali i za dramu bivših radnika. Erste banka, pak, najveći je vjerovnik s potraživanjem koje iznosi oko 120 milijuna, ujedno s razlučnim pravima na pokretninama, kaže stečajni upravitelj, potvrđujući da City Ex u vlasništvu nema nijednu nekretninu, a nema ni značajnijih pokretnina.  

Sva vozila bila su pod ugovorima o leasingu, pa su ih davatelji leasinga povukli. Stanje na računu je nula kuna, a nakon prodaje dijela skutera u predstečaju za plaće radnika, u sjedištu tvrtke ostalo je samo 48 skutera. U vlasništvu dužnika još je 7 tiskarskih linija i strojeva u dobrom stanju, nekoliko desetaka računala, monitora i pisača, a kad se sve proda, utržak se procjenjuje 300-400 tisuća kuna, i to ako bude sreće. Oko 200 skutera trenutačno je izvan domašaja jer najmodavci polažu pravo zadržavanja, pa Krznar sprema akciju kako bi ih vratio u stečajnu masu dužnika.

Ipak, City Ex vodi velik broj sporova u kojima je tužitelj. Za jedan veliki spor Krznar smatra da postoje šanse za uspjeh, a tako bi se radnici barem dijelom namirili. U tijeku je i spor u kojem City Ex pobija razlučno pravo HAKOM-a tražeći da mu se omogući raspolaganje s 4,3 mil. kn. Riječ je o iznosu koji u prisilnoj naplati nije uplaćen regulatoru, već su sredstva zadržana kod Fine dok se postupak u predmetu iz 2014. ne završi na Visokom upravnom sudu. Evidentirana su i potraživanja od kupaca od četiri milijuna kuna. Radnička, pak, potraživanja iznose oko četiri i pol milijuna kuna.

Kad je postupak krenuo, bilo je 49 radnika, no ukupno je riječ o više od tisuću radnika, a samo u posljednje vrijeme Krznaru se za pomoć obratilo njih oko 300. Arhiva nije sređena, inspektori stalno šalju dopise, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od suda traži da se papiri žurno srede. Repovi su to nakon propasti tvrtke čiji su uzroci, prema izvješću, smanjenje cijena u segmentu dostave pisama, gubitak ključnih klijenata, obustava distrubicije novina, ali i nepovoljno regulatorno okruženje. S tim je u vezi i tužba na međunarodnoj arbitraži u kojoj se tvrdi da je RH prekršila odredbe međunarodnog ugovora jer nije provela liberalizaciju poštanskog tržišta, pa strani investitor tvrdi da je pretpio 52 milijuna eura štete. 

Komentari (4)
Pogledajte sve

Niš se u to ne kužim,ja sam samo polu pismeni bivši radnik citija kojemu su dužni placu za 5 i 6 mj 2015. i tako oko 900 ljudi,nekima i više od tri place….

jos je vece pitanje kako je banka izdala toliko kredita bez pokrica ?
ili su krediti bili fiktivni ?

Kako firma od 400.000 kn vrijednosti moze nabiti 150 milijuna kuna duga?!

I kad ćemo dobiti placu? Što je sa drzavnim uredom za radnicka potraživanja? Možemo li se mi bivši radnici kojima nisu isplacene zadnje place obratiti tom uredu ili je to obveza onoga koji je dužan za place? Da li je istina da nam država može pomoci tj,isplatiti nam tri minimalne place?

New Report

Close