Cijenu HPB-a diktira ‘cajtnot’ koji pogoduje jeftinu ulazu ulagača

Kad bi imala stopu pokrivenosti lošoh plasmana rezervacijama na razini ostalih, rezervacije HPB-a bile bi 300 mil. kn manje, Foto: Ivo Čagalj / Pixsell Kad bi imala stopu pokrivenosti lošoh plasmana rezervacijama na razini ostalih, rezervacije HPB-a bile bi 300 mil. kn manje, Foto: Ivo Čagalj / Pixsell

Loši krediti HPB-a pokriveni 62, a sustava 53%.


Javna ponuda dionica kojom bi Hrvatska poštanska banka (HPB) trebala povećati temeljni kapital za 550 milijuna kuna kreće ovog četvrtka, a zaključit će se za desetak dana. Operacija predviđa dva kruga upisa, a trebala bi se okončati 28. rujna ili dva dana prije roka koji je središnja banka Poštanskoj dala za podebljavanje stope kapitalne adekvatnosti do zahtijevanih 14 posto (uključujući i određene joj tzv. zaštitne slojeve kapitala).

Mada se odvija u stisci s rokovima, ishod te operacije je gotovo posve izvjestan. Barem u smislu uspješnosti prodaje novih (najviše) 916.666 dionica. To usput podrazumijeva i da barem 30 posto dionica banke upišu i uplate privatni investitori, što je pak uvjet na kojemu inzistira Europska komisija vezano uz pravila za kapitalne injekcije i državne potpore.

Da taj prag nije u pitanju sugeriraju i imena nekolicine gotovo sigurnih investitora koji bi se trebali naći u prvom krugu upisa koji se zaključuje u ponedjeljak. Među njima su fondovi za gospodarsku suradnju Nexus i Prosperus, Agrokor i mirovinski fondovi. Ostatak dionica koji preostane u drugom je krugu predviđen za državu i institucije i tvrtke u njezinu (pretežitom) vlasništvu.

Nažalost, ‘cajtnot’ sigurno ne pogoduje valuaciji banke, tj.konačnoj cijeni dionice. Ali to ujedno ulagačima osigurava povoljniju ulaznu cijenu. Malo je vjerojatno da će se prilikom upisa dionica baš licitirati visinom ponuda pa je izgledno i da će konačna cijena biti veoma blizu ili možda točno 600 kuna, što je donja točka raspona cijene. U banku će se, dakle, sliti svježeg kapitala upravo onoliko ili tek neznatno više od 550 milijuna kuna.

Raspon cijene od 600 do 1100 kuna najavljen je još prilikom sazivanja skupštine HPB-a. Naravno, donja točka zacijelo je i proizašla iz prethodnih propitivanja tržišta. Ona su nedvojbeno bila i polazište za razmjere prethodnog smanjenja temeljnog kapitala (sa 1,2 milijarde na 665 milijuna) i to kroz smanjenje nominale dionice sa 1100 na 600 kuna. Zakonski propisi ne dopuštaju izdanja novih dionica po cijeni nižoj od nominale, a uz HPB-ovu donedavnu (1100 kuna) očito ne bi bilo moguće pridobiti privatne investitore.

 

45 posto

vlasništva imat će novi dioničari HPB-a nakon IPO-a

Kolika će točno cijena na kraju ispasti, ostaje vidjeti. No, uz pretpostavku cijene upisa po 600 kuna, proizlazi da bi novi dioničari dionice platili 0,57 knjihovodstvene vrijednosti (sredinom godine iznosila je 1055 kuna). U odnosu na cijenu koju je krajem 2013. za HPB nudio Erste - 893 kune tada je bilo 0,54 ‘booka’ - to je približno isto.

Međutim, u uspoređivanju treba imati na umu i da je HPB golemim zahtjevima HNB-a za dodatnim rezervacijama lani otjerana u gubitak od čak 637 milijuna kuna čime je stopa pokrivenosti loših kredita rezervacijama HPB-a skočila na čak 62 posto (sredinom ove godine), što je osjetno iznad stope pokrivenosti na razini cijelog sustava i sugerira da je Poštanska zapravo “prerezervirana”. Za sve banke ta je stopa na razini 53 posto tzv. loših kredita. Dakle, kod HPB-a je ona danas devet postotnih bodova viša nego kod sustava u cjelini, s tim da je inicijalno razlika bila i veća jer je sustav tada bio na 49 posto pokrivenosti.

Aproksimira li se razlika u pokrivenosti loših plasmana rezervacijama u HPB-u na iznos kredita klasificiranih u problematične (a prema podacima banke radi se o 3,3 milijarde) proizlazi da HPB ima oko 300 milijuna kuna ‘viška’ rezervacija u odnosu na one koje bi imao uz stopu pokrivenosti koju ima cijeli bankarski sektor.

S toliko manjim iznosom rezervacija, banka bi imala daleko manji problem adekvatnosti kapitala. Kad su već tu, svakako se mogu tumačiti i kao svojevrna skrivena vrijednost, to prije što investitori danas u vrednovanju banaka najviše pozornosti daju kvaliteti kreditnog portfelja, a dio te priče je i razina pokrivenosti tzv. B i C kategorije kredita rezervacijama.

Konačno, ostaje primijetiti da je HPB kao banka s 4,3 posto tržišnog udjela prema veličini aktive u prvih šest mjeseci iskazala oko 83 milijuna kuna dobiti, s tim da približno polovica proizlazi iz manjih rezervacija. A imajući u vidu aktualni ‘slučaj švicarac’, moglo bi se pomalo bizarno primijetiti i da će investitori koji će po zaključenju javne ponude postati vlasnici 45 posto Poštanske biti dioničari banke s najvećom dobiti na hrvatskom tržištu. Naravno, ostaje nadati se da će privatni investitori imati dovoljno utjecaja da potaknu podizanje efikasnosti poslovanja banke.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve