Cijena električne energije iz modernih vjetroelektrana jeftinija je od one dobivene iz postrojenja na fosilna goriva

Sudionici okruglog stola ističu kako je razvoj 'obnovljivaca' velika prigoda za razvoj domaće industrije i otvaranje novih radnih mjesta/Davor Puklavec/PIXSELL Sudionici okruglog stola ističu kako je razvoj 'obnovljivaca' velika prigoda za razvoj domaće industrije i otvaranje novih radnih mjesta/Davor Puklavec/PIXSELL

Kao problem istaknuta je i mreža Natura 2000, kojom je Hrvatska kao nacionalne i parkove prirode zaštitila čak 92 posto svog teritorija, što je velika prepreka ulaganju.

Hrvatska je regionalni lider u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, iako je javna percepcija da na tom području kasnimo. Udio instaliranih kapaciteta iz obnovljivih izvora je gotovo 30 posto, pri čemu prednjače vjetroelektrane, a interes investitora je i dalje velik, i to po komercijalnim uvjetima, u kojima država više ne jamči otkup proizvedene energije i u kojima ne mogu računati na poticaje.

Potencijala za daljnji razvoj proizvodnje iz obnovljivih izvora ima, i to do mjere u kojoj bismo iz domaćih izvora mogli u potpunosti pokriti vlastite potrebe za električnom energijom, no ključno je odgovorno, ambiciozno ali i realno postaviti ciljeve u novoj energetskoj strategiji koja je u izradi. Poruke su to s okruglog stola "Obnovljivi izvori energije - potencijal i investicije u Hrvatskoj" održanog u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika.

Igor Šumonja iz Sektora za razvoj,investicije i izgradnju Operatora prijenosnog sustava (HOPS) naveo je da je udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj 27 posto, u čemu ne samo da prednjačimo u regiji, nego smo i ispunili uvjete koje EU postavlja sve do 2030. godine. "U prvom kvartalu iduće godine ispunit ćemo svih 744 MW, koliko je ograničenje za vjetar. Interes investitora kroz projekte u različitim fazama je za još 1500 MW, a prošle i ove godine po prvi je put iskazan interes investitora i za velike solare", kazao je Šumonja i dodao kako će se sav taj interes uzeti u obzir pri izradi desetogodišnjeg plana razvoja koji države članice usklađuju svake godine i šalju Europskoj komisiji, a koji predstavlja svojevrstan katalog investicija na području energetike. 

 

Pržulj

Imamo projekte i osigurano financiranje, ali da bismo napredovali moramo pomesti ispred svojih vrata.

Efekti veći od očekivanog
Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, za njihov razvoj ključno je izgraditi općeprihvaćeni društveni stav da je energetska budućnost Hrvatske upravo u zelenoj energiji. Argumenti za to do sada su se uglavnom svodili na smanjeno onečišćenje i emisiju CO2, no sudionici okruglog stola ističu kako je razvoj "obnovljivaca" i velika prigoda za razvoj domaće industrije i otvaranje novih radnih mjesta. HOPS je zato naručio sveobuhvatnu studiju koja bi do kraja godine trebala pokazati sve učinke proizvodnje iz obnovljivih izvora, od ulaska prvih vjetroelektrana 2005. godine do danas.  Ta će studija, kažu, pokazati što se sve izgradilo, koliko je sudjelovala domaća industrija, koliko je uloženo novca i radnih sati i koji su učinci čitave priče. Da su ukupni društveni efekti proizvodnje iz obnovljivih izvora znatno veći od onoga kako ih se percipira ističu i u gospodarskom udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske.

 

30 posto

isplativije je investirati u sunce i vjetar nego u nekim zemljama Europe

"Pogrešno je to što se javno, i kroz medije, uporno komunicira ono što ne možemo, umjesto da radimo ono što možemo", kazala je Maja Pokrovac iz tog udruženja, navodeći kao primjer vjetroelektranu snage 44,2 MW na zadarskom području. Ta elektrana, ističe, od prošle godine koristi 100% domaću energije iz vjetra. Iznos ušteda CO2 ekvivalentan je apsorpciji 5,3 milijuna stabala godišnje, što je u odnosu na termoelektranu na ugljen ušteda od 105.000 tona emisije CO2 godišnje. Ta će vjetroelektrana električnom energijom napajati 26.000 kućanstava ili 42% kućanstava Zadarske županije.

Udio hrvatske komponente u izgradnji je 40%, a 90% je domaći udio u održavanju i vođenju pogona, navela je Pokrovac. Naglašava i da je cijena električne energije iz modernih vjetroelektrana konkurentna klasičnim izvorima, a jeftinija od novoizgrađenih postrojenja na fosilna goriva, a uzmu li se u obzir svi eksterni troškovi i subvencije za fosilna goriva, energija iz vjetra je i jeftinija. Ili primjer drugog investitora koji je uložio 117 milijuna kuna od 2003. do 2014. godine u razvoj gdje su sudjelovale isključivo domaće tvrtke npr. inženjerske, geodetske, odvjetničke i slične za razvoj više projekta ukupne veličine 250 MW, a realizirat će se 100 MW. 

 

Šumonja

Prvi je put iskazan interes investitora i za velike solare pa će se to uzeti u obzir pri izradi desetogodišnjeg plana razvoja.

Što zanima investitore
Pokrovac naglašava važnost nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji Hrvatska mora predati do kraja ove godine. Taj će plan sadržavati kapacitete koje namjeravamo instalirati do 2030. godine, a kvalitetno definiranje energetskih ciljeva je, kaže, zlata vrijedno za cijelu zemlju. "Ti su ciljevi, zajedno s indikativnim kalendarom budućih natječaja za dodjelu premijskog sustava, prva pitanja koja postavlja svaki investitor", upozorila je Pokrovac i dodala kako u izradu tog plana valja uključiti privatni sektor, koji je u proteklom desetljeću bio zamašnjak investicija u energiju iz obnovljivih izvora. Na okruglom stolu je istaknuto i kako su obnovljivi izvori prilika za svaku industriju koja se želi uključiti u tranziciju iz "klasične" u "modernu" energetiku, a primjer je prva geotermalna elektrana u Velikoj Cigleni kod Bjelovara.

 

27 posto

je udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj

Projekt je prezentirao Dragutin Domitrović iz tvrtke investitora MG Geothermal. Naveo je da elektrana u Velikoj Cigleni, snage 15 MW, koristi vodu prosječne temperature oko 175 stupnjeva Celzijevih. Iako su početne investicije u geotermalne izvore prilično visoke (sama bušotina košta između četiri i pet milijuna eura, a elektrana u Velikoj Cigleni koštat će 30 do 35 milijuna) Domitrović ističe kako se povrat uloženog očekuje već za sedam do osam godina. U Hrvatskoj je godinama vladalo uvjerenje da imamo kapaciteta za 30, maksimalno 50 MW instaliranih geotermalnih elektrana, no Domitrović kaže kako je ta procjena bazirana samo na Ininim bušotinama u kojima je umjesto nafte ili plina nađena topla voda. Ukupni kapaciteti su, tvrdi, višestruko veći jer se zanemaruje činjenica da čitava kontinentalna Hrvatska ima visok geotermalni gradijent (porast temperature vode s dubinom). 

"U prosjeku je to 0,05 stupnjeva po metru, što prevedeno znači da ćete na 2000 metara gdje god zabušite dobiti 100 stupnjeva, a na 3000 oko 150 i jedino je pitanje je li ležište dovoljno propusno da bi voda mogla izlaziti u velikim količinama i napajati elektranu", kazao je Domitrović. Uvjeren je da je zato geotermalnu elektranu moguće sagraditi praktično u svakom selu u kontinentalnoj Hrvatskoj i da je moguće instalirati 500, čak i 1000 MW. Unatoč neambicioznim procjenama, Domitrović vjeruje da će primjer prve termoelektrane u Hrvatskoj potaknuti i druge investitore, a kao primjer je naveo Tursku, u kojoj je snaga ukupno instaliranih geotermalnih elektrana vrlo brzo prešla 1000 MW. 

 

Pokrovac

U izradu energetskog nacionalnog plana treba uključiti i privatni sektor koji je bio zamašnjak investiranja u OIE.

Potencijal europskih fondova
I Domitrović ističe kako je između 50 i 60 posto investicije u Velikoj Cigleni činila domaća komponenta, a uvjeren je kako bi se uz dobro strateško planiranje taj udio u budućim investicijama mogao popeti i na 80 posto. "U geotermalnim elektranama vrlo je malo osjetljivih dijelova, a željezna struktura, izmjenjivači, cjevovodi, sve se to dade napraviti u Hrvatskoj", kazao je Domitrović.

  I ostali sudionici isticali su kako Hrvatska ima velik potencijal za investicije u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, a posebno kada je riječ o vjetru i suncu gdje su, navode, investicije u Hrvatskoj i do 30 posto isplativije nego u nekim zemljama zapadne Europe. Pritom ističu kako je za energetsku neovisnost i samodostatnost ključna diversifikacija izvora, gdje bi Dalmacija bila usmjerena u proizvodnju energije iz vjetra i sunca, dok na kontinentalnom dijelu treba razvijati geotermalne izvore, biomasu i bioplin. U financiranju projekata ističu veliki potencijal europskih fondova i pozdravljaju najavu Vlade da će se strukturni fondovi u idućem razdoblju usmjeriti mahom upravo u sektor energetike.

 

Domitrović

Iako su početne investicije u geotermalne izvore prilično visoke, povrat uloženog očekuje već za sedam do osam godina.

Kad je riječ o financiranju, Ivan Pržulj iz REGEA-e, agencije koja posljednje desetljeće radi projekte za četiri županije na sjeverozapadu Hrvatske ističe prednosti javno-privatnog partnerstva. "Mi radimo dugoročne strategije za naše županije, bavimo se javnoprivatnim partnerstvom, alternativnim modelima nabave, koncesijama, ugovorima i slično. Potencijala i potreba je puno, no nažalost, realnost je takva da većih investicija nije bilo", kazao je Pržulj. Naveo je kako je među ostvarenim projektima najviše malih kotlovnica na biomasu, malih područnih grijanja i sl., ali kako to nisu projekti od velike važnosti za nacionalnu razinu.

Međutim, i u takvim malim projektima nailazi se na velike administrativne prepreke, a Pržulj je naveo primjer kotlovnice na biomasu izgrađene u sklopu obnove dvorca Bračak u Zaboku, koja je dovršena prije više od dvije godine, ali još nije priključena na mrežu. Kada su HEP-u postavili pitanje zbog čega se tako dugo čeka dobili su, kaže, odgovor da je procedura za male projekte jednaka onoj za velike elektrane pa Pržulj upozorava da bi država tu trebala razmisliti o pojednostavljenju uvjeta za priključenje. 

"Malo je suludo da za to čekamo više od dvije godine. Hrvatska ima projekte, ima osigurano financiranje, ali da bismo napredovali moramo pomesti ispred svojih vrata", upozorio je. Na prekomjerno administriranje žalili su se i drugi sudionici okruglog stola, uz poruku da bi Hrvatska trebala imati plan ili kartu OIE investicija što je moguće graditi na kojem području i kakav utjecaj na okoliš ima koji tip elektrane, umjesto da se za svaki pojedini projekt iznova radi studija utjecaja na okoliš.

Kao poseban problem istaknuta je i mreža Natura 2000, kojom je Hrvatska kao nacionalne i pakove prirode zaštitila čak 92 posto svog teritorija, što je velika prepreka ulaganju. Druge su europske zemlje tako, kažu, zaštitile bitno manja područja, a i sama zaštita je rađena strateški dok je u Hrvatskoj, primjerice, zaštita šišmiša doslovno prekopirana iz njemačkih dokumenata koja je u Njemačkoj ugrožena vrsta, a u Hrvatskoj je zaštićena, ali ne i ugrožena.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!