Četiri hrvatske županije prema kupovnoj moći među najlošijima u EU-u

Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL

Posljednje pretkrizne, 2008. godine, većina je hrvatskih županija bila rangirana ispod tisućitog mjesta od ukupno 1348 regija u EU-u.

Razlike u gospodarskoj razvijenosti naših županija velike su, a mogu se uočiti prema nizu pokazatelja. Jedan od najčešćih, BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći, prikazan je u publikaciji Hrvatske gospodarske komore "BDP po stanovniku u NUTS 3 regijama". Naime, Grad Zagreb 2016. imao je 3,1 puta veći BDP po stanovniku u odnosu na naše najmanje razvijene županije. Uz međusobnu usporedbu hrvatskih županija (koje su ujedno i NUTS 3 regije na razini EU.A), prikazana je i usporedba njihove gospodarske razvijenosti u odnosu na ostale takve regije Europske unije, piše Glas Slavonije.

U analizi su među 1348 NUTS 3 regija EU-a uočeni vrlo različiti trendovi i općenito karakteristike gospodarstava, no izdvojeni su primjeri koji pokazuju da je moguće imati ravnomjernu gospodarsku razvijenost i na velikom prostoru te da je moguće i tijekom gospodarske krize imati rast BDP-a po stanovniku usporedno s rastom broja stanovnika. U većini takvih regija uočljiv je i znatan razvoj industrije u kriznim godinama.

Plus u dvije županije

Posljednje pretkrizne, 2008. godine, većina je hrvatskih županija bila rangirana ispod tisućitog mjesta od ukupno 1348 regija u EU-u. Prema novoj podjeli tih regija za znatan broj njih nisu dostupni podaci za 2008. godinu, ali prema staroj podjeli uočljivo je da su 2008. godine tri najlošije rangirane hrvatske županije bile slavonske (od njih ukupno pet), koje su bile i među 6,4 % najlošije rangiranih NUTS 3 regija u cijeloj Uniji.

Promatrano međusobno, tada su bile vidljive velike razlike u razvijenosti hrvatskih regija. Osam godina poslije, tj. prema podacima za 2016., vidljivo je da su hrvatske županije u nepovoljnijoj situaciji nego što su bile te 2008. godine. Ti su podaci u skladu i s kretanjima BDP-a na nacionalnoj razini. Tako je vidljiv kontinuirani pad gospodarske aktivnosti u kriznim godinama, odnosno od 2009. do 2014. godine bilježi se kontinuirani pad realnog BDP-a. Tek od 2015. godine počinje trend njegovog rasta i povoljniji gospodarski trendovi.

Prema podacima o BDP-u po stanovniku prema standardu kupovne moći u odnosu na prosjek EU-a za 2016. godinu, vidljiv je pad toga pokazatelja u odnosu na onaj za 2008. godinu u većini županija, izuzev Međimurske i Šibensko-kninske županije, gdje se bilježi nešto veća razina te Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, gdje se bilježi ista razina. Što se tiče slavonskih županija, sada više nisu tri najlošije rangirane, nego su na samom dnu u Hrvatskoj njih četiri - izuzev Osječko-baranjske, koja je prema standardu kupovne moći u sredini ljestvice. Te četiri slavonske županije pripadaju i među 2,7 % najlošije rangiranih NUTS 3 regija EU-a, što je također pogoršanje u odnosu na 2008. godinu.

Veći dio razdoblja Hrvatska je imala izrazito naglašenu gospodarsku krizu. Izuzev Zagreba, ostale se naše županije prema gospodarskoj razvijenosti nalaze znatno ispod prosjeka EU-a. Razlika u gospodarskoj razvijenosti županija postignuta je na vrlo malom prostoru, jer je Hrvatska prema površini tek 19. zemlja EU-a. U publikaciji se ističe i kako se razlike u gospodarskoj razvijenosti naših županija mogu smanjiti različitim poreznim i neporeznim rasterećenjem investitora koji svojim ulaganjima povećavaju zaposlenost i standard stanovništva manje razvijenih županija.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!