"Čekamo najavljenu reformu zdravstva, neodrživo je stanje u kojem neke bolnice dugove za lijekove ne plaćaju ni tri godine"

Marina Pulišić, predsjednica Vijeća članica HUP-a Marina Pulišić, predsjednica Vijeća članica HUP-a

Glavni problem domaće farmaceutske industrije je nastavak generiranja dugova i rokova plaćanja u zdravstvu, čeka se trajno rješenje kroz reformu koju je Vlada RH najavila za 2018.

Marina Pulišić, odnedavno na funkciji predsjednice Vijeća članica HUP-a, u dva je mandata bila pozicionirana kao predsjednica HUP- Udruge proizvođača lijekova (HUP-UPI) i članica je Upravnog odbora JGL-a, treće po veličini domaće farmaceutske kompanije. 

Zahvaljujući svom bogatom iskustvu rada u farmaceutskoj industriji kao i pozicijama koje aktivno obavlja u HUP-ovim tijelima, dobro je  upoznata sa svim detaljima poslovanja farmaceutske industrije Hrvatske, kao i s gospodarskim stanjem te industrije. 

U kojoj je mjeri RH samodovoljna u pogledu lijekova, koliko sami podmirujemo domaću potrošnju?
Domaća farmaceutska industrija najveći je i najznačajniji partner, u liječenju i brizi za pacijente, hrvatskog zdravstvenog sustava - dva od tri proizvoda, kojima se liječe hrvatski stanovnici, proizvedeni su upravo od strane domaće farmaceutske industrije. Istodobno, Republika Hrvatska ima godišnji rast farmaceutskog tržišta od svega dva posto, što predstavlja jedan od najslabijih pokazatelja u EU, a to se izravno povezuje s kvalitetom zdravstvenog sustava.

Koji su najveći problemi članova vaše udruge? 
Farmaceutska industrija je jedna od najsnažnijih industrijskih grana u Hrvatskoj uopće. Naša udruga HUP-UPL okuplja osam domaćih tvrtki, koje kontinuirano ulažu u nove tehnologije i kapacitete uz stabilan rast izvoza. No industriju obilježava i višegodišnja stagnacija na planu razvoja učinkovitog zdravstvenog sustava uz nedorečen i netransparentan regulatorni okvir. Ključni problem je svakako nastavak generiranja dugova i rokova plaćanja u zdravstvu, ali i nedorečen i netransparentan zakonodavni okvir. U Hrvatskoj se lijekovi prema industriji plaćaju sa rokovima u pravilu dužim od 180 dana, dok se u drugim državama Europske unije, ali i u susjednim državama te obveze plaćaju u roku od 30 do 60 dana. Primjerice, u Srbiji se plaća u rokovima do 60 dana.

Puno se govori o dugovima u zdravstvu - koliko se duguje domaćim proizvođačima lijekova?
Ukupni deficit u zdravstvu premašuje osam milijardi kuna, od čega su dugovanja još u zoni tri milijarde kuna, a bolnice svakog mjeseca i dalje rade nove minuse. Devedeset posto dospjelih dugovanja odnosi se na lijekove. Ono što još uvijek očekujemo je prijedlog ukupnog strukturnog rješenja načina i plana povrata cjelokupnog dospjelog duga kao i strategije sprečavanja nastanka novih.

Tko su najveći dužnici?
Pojedine bolnice i danas imaju neplaćenih potraživanja starijih od tri godine. To je neodrživo. 

 

44 nova

proizvoda lani je lansirao riječki Jadranski galenski laboratorij (JGL)

Kako bi se mogli riješiti ti dugovi?
Rebalansom proračuna krajem prošle godine, primjerice, zdravstvenom sustavu je doznačeno dodatnih 1,3 milijarde kuna za plaćanje nagomilanih dugova koji su podijeljeni u tri modela - jedan model je prema dospjelim dugovima, drugi model je prema limitu a treći prema stvarnoj izvršenosti posla. Ovdje valja napomenuti da je i dalje riječ o svega dvadesetak posto dospjelih dugovanja. Naša su očekivanja usmjerena prema rješenjima koja bi trebala izaći iz Vladine najave da će u 2018. pokrenuti sveukupnu reformu zdravstva. Ona bi trebala ponuditi sistemski pristup kojim bi se trajno riješilo pitanje dugovanja i sprečavanja generiranja novih dugova.

Koliko taj dug ometa razvoj vašeg sektora? 
Unatoč tome što danas relativno dobro posluju, prvenstveno na izvoznim tržištima gdje kontinuirano ostvaruju rast dok na domaćem padaju, domaće farmaceutske kompanije svakim danom sve teže podnose kulturu neplaćanja a koja dolazi od države. Nedostatak likvidnosti ne samo da izravno ometa rast i razvoj, već nas čini nekonkurentnima za potencijalne investitore. Negativan trend daljnjeg povećanja iznosa dugovanja uz istodoban rast rokova plaćanja, svakim novim danom, svakim daljnjim povećanjem dugovanja i rokova plaćanja stvara dugoročno realnu prijetnju održivosti proizvodnje lijekova u Hrvatskoj uopće.

Može li, osim tako da vrati dugove, država još nekako pomoći domaćoj farmaceutskoj industriji, primjerice zakonskim promjenama? 
Ono što priželjkujemo godinama je prvenstveno cjelovita racionalizacija zdravstvenog sektora koji nije prošao nikakvo restrukturiranje. Bolnice su u tom kontekstu svakako najzahtjevniji segment, jer na njih otpada više od 50 posto ukupnih troškova za zdravstvo. Istodobno, nekako cijelo vrijeme gubimo iz vida činjenicu kako troškovi lijekova u Hrvatskoj, svih ovih godina čine tek manji dio zdravstvenog proračuna, te tako i bilo kakve uštede na lijekovima koje se kontinuirano i dalje provode već cijeli niz godina, gotovo isključivo stavljanjem pritiska na domaću i generičku industriju, nikako nisu dovoljne za racionalizaciju cijelog sustava. Dapače, generiraju suprotan efekt - smanjenu kvalitetu zdravstvenog sustava i eroziju jedne od rijetkih uspješnih hrvatskih industrija. Istodobno, valja priznati kako u posljednje doba, imamo i nekih pozitivnih naznaka, recimo, poput na Vladi donesenog prijedloga Zakona o poreznim poticajima za istraživanje i razvoj, kojim bi se nakon trogodišnjeg vakuuma mogla riješiti pitanja vezana uz porezne poticaje za ulaganja u istraživanje i razvoj. Osim donošenja samog Zakona važna je izrada Pravilnika kojim će se propisati provedbene procedure jer će ovaj Zakon dobiti smisao tek ako svim poduzetnicima, pa i najmanjima, bude omogućen jednostavan, brz i učinkovit način ostvarivanja poticaja, što do sada nije bio slučaj.

Jesu li generički lijekovi jednako vrijedni kao i ostali lijekovi, za koliko su jeftiniji?
Važnost generičke industrije, odnosno generičkih lijekova, očituje se ponajprije kroz zadovoljavanje potrebe opskrbe sve većeg broja pacijenata visokokvalitetnim lijekovima uz istodobno smanjenje broja novih originalnih molekula. Generički lijek je lijek koji sadrži iste djelatne tvari u istoj količini kao izvorni lijek te djeluje na isti način, istom brzinom i istom učinkovitošću, no budući da je proizvođač izvornog lijeka već razvio određenu molekulu - djelatnu tvar u lijeku, proizvođači generičkih lijekova nemaju troškove početnih ulaganja u njen razvoj, koji traje i do 15 godina, te su stoga cijene generičkih lijekova u pravilu niže od cijena izvornih. Bez proizvoda domaće farmaceutske industrije veliki broj bolesnika ostao bi uskraćen za kvalitetnu terapiju, upravo stoga su i prednosti domaće industrije usmjerene ka bolesnicima kojima industrija osigurava najsuvremenija terapijska rješenja ali i niže troškove za državu. U cijelom svijetu snažno se potiče veće korištenje generičkih lijekova, koji radi svoje jednakovrijednosti a znatno nižih troškova, u većini europskih i svjetskih zdravstvenih sustava osiguravaju održivost optimalne zdravstvene usluge pacijentima. 

Unatoč teškoćama, kompanija JGL, u čijem upravljanju sudjelujete, imala je  2016. odlične rezultate, čak 661 milijun kuna prihoda i rekordnih 91 milijun kuna neto dobiti. Kako ste to uspjeli postići?
Nakon svih izazova uslijed nepovoljnog kretanja tečaja ruske rublje u odnosu na euro tijekom protekle dvije poslovne godine, JGL bilježi oporavak. Krizne godine su nas iscrpile i potaknule na preispitivanje poslovnih modela. Prodajom ruskih brendova D-Panthenol i onih iz ginekološkog portfelja podigli smo rezultat, značajno smo smanjili razinu neto duga, optimizirali razinu zaliha proizvoda, poboljšali likvidnost poslovanja i osigurali brzu realizaciju projekata izvoza. Spomenuta transakcija otvorila nam je prostor za daljnje strateško fokusiranje u području respiratornog i oftalmološkog segmenta, za daljnja investiranja u nova tržišta, posebice Bjelorusije i Srbije, kao i razvoj novih proizvoda. Samo u prošloj godini JGL je uspješno lansirao 44 nova proizvoda. Usmjerili smo se na daljnja promotivna ulaganja, kao i na obranu tržišnog udjela brenda Aqua Maris u Rusiji.

Kako je JGL poslovao u 2017.?
Tijekom dvanaest mjeseci 2017. JGL je potpisao ugovore s ukupno petnaestak novih kompanija, za tržišta naših strateških regija, regija EU, MENA i ASEAN. Ugovorima je uglavnom obuhvaćen portfelj iz tri skupine proizvoda - sprejeva za nos Meralys, proizvoda na bazi morske vode Aqua Maris, lijekova za terapiju glaukoma te OTC proizvoda očnih kapi brenda Vizol S. Radi se o poslovnim suradnjama licenciranja i distribucije JGL proizvoda, uz proizvodnju i supply naše tvrtke. Menadžerski, a ne računovodstveno promatrano, bez prihoda od prodaje brendova, zbog investicija i sezonalnosti prodaje, iz operativnog poslovanja u 2017. još uvijek nismo dostigli zadovoljavajuću razinu profitabilnosti.  Prihodi od prodaje u inozemstvu, uzmemo li u obzir i prodaju brendova obzirom da smo ju dijelom realizirali i tijekom 2017., čine oko 80 posto naših poslovnih prihoda. Tržište Rusije pritom ima najveći utjecaj na ukupne prihode od prodaje, nakon kojeg po udjelu slijedi hrvatsko tržište. Važno je napomenuti da je s 2017. završio trogodišnji poslovni ciklus u kojem smo poslovali unutar okvira monističkog organizacijskog ustroja, s četiri izvršna direktora od kojih je jedan bio glavni izvršni direktor. Po isteku mandata četiri izvršna direktora nastavljamo i dalje poslovati unutar okvira monističkog ustroja ali na jednostavniji način, s jednim izvršnim direktorom koji će ujedno biti i član Upravnog odbora društva. S 31. prosinca 2017. na poziciju glavnog izvršnog direktora JGL-a dolazi Mislav Vučić, menadžer s bogatim internacionalnim iskustvom u farmaceutskom biznisu. Mislav u JGL dolazi s pozicije generalnog direktora Teve Rumunjska gdje je između ostalog proveo iznimno uspješnu integraciju Actavisa.

Kakva je strategija JGL-a narednih godina, ulazite li na neka nova tržišta i u nove tržišne niše? 
Naša ključna tržišta i nadalje ostaju ona na Regiji ZND-a - Rusija, Kazahstan, Bjelorusija i Ukrajina, te na Regiji JIE - Hrvatska, Srbija, Slovenija, BiH, Makedonija i Kosovo gdje smo prisutni s vlastitim operacijama. Tržišta na kojima poslujemo B2B modelom u ovom trenutku čine manji udio, ali su u propulzivnom rastu. Radi se o trećem stupu našeg poslovanja koji je izuzetno značajan u procesu daljnje internacionalizacije i teritorijalne diversifikacije. S ciljem povećanja profitabilnosti, nastavit ćemo s restrukturiranjem naših ključnih procesa te povećanjem učinkovitosti i troškovne efikasnosti. Čeka nas daljnje restrukturiranje portfelja, integracija i povećanje efikasnosti isporuka operativnih procesnih lanaca, jačanje strateške kompetentnosti, zadovoljstva i angažiranosti naših zaposlenika.  Vjerujemo da ćemo već u ovoj godini dodatno ojačati našu poziciju u odabranim terapijskim segmentima na ključnim tržištima, bolje integrirati poslovne cjeline unutar sustava i osnažiti sposobnost još brže prilagodbe na tržišne potrebe i promjene koje su konstanta na globalnom farma tržištu. 

Bolja prodaja uz manju vrijednost  

Kako ide prodaja domaćih generičkih lijekova? 
Važno je istaknuti kako udio generičkih lijekova, lijekova domaće industrije, iz godine u godinu kontinuirano pada u vrijednosti uz istodobni rast broja prodanih kutija. S druge strane, udio stranih inovativnih lijekova raste u vrijednosti, uz istodobni pad broja prodanih kutija. Primjerice, u posljednjih pet godina inovativni lijekovi su u financijskom udjelu narasli 25 posto uz istodobni pad u broju prodanih kutija, dok su posebno skupi lijekovi narasli za više od 100 posto.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!