U 10 lanjskih mjeseci ukupno naplaćeno 800 milijuna kuna, 540 središnjoj državi

Foto: Matija Habljak / Pixsell Foto: Matija Habljak / Pixsell

Prošle je godine sklopljeno je 906 novih ugovora, od toga gotovo 600 otpada na luke.

Registar koncesija u Hrvatskoj s krajem 2019. brojio je 8766 aktivnih ugovora - od onih za luke, frekvencije za telekom operatere ili crpljenje ruda i vode, pa do ambulanta obiteljske medicine, plaža, taksi ili dimnjačarskih djelatnosti, igara na sreću...

Prema nedavno objavljenim podacima Fine, koja je zadužena za vođenje Registra, lani je sklopljeno je 906 novih ugovora, od toga njih gotovo 600 otpada na luke. No, kako stvari stoje financijski? Koji je odraz u javnim prihodima imala provedba politike koncesija u 2019., cjelovitih podataka zasad nema, ali nepotpuni podaci sugeriraju da bi i prošlu godinu mogao obilježiti nešto slabiji proračunski priljev po koncesijskim naknadama. S obzirom na strukturu prihoda od koncesija, jedan od "krivaca" za to je poticanje ulaganja telekom operatera u razvoj 5G tehnologija i usluga.

Modeli naplate pojedinih vrsta koncesija su raznoliki, pri čemu se one dijelom slijevaju u lokalne, a dijelom u središnji proračun, a te se brojke objavljuju s višemjesečnim odmakom. Podaci o ostvarenju glavnih kategorija prihoda državnog proračuna prema računskom planu sugeriraju da je u 10 mjeseci 2019. od koncesija naplaćeno samo 355 milijuna kuna, što bi bilo na tragu osjetno slabijeg godišnjeg "utrška" u odnosu na prethodne godine (od 700 milijuna do 1,1 milijardu kuna).

To, međutim, ne odgovara brojkama kojima raspolaže Sektor za koncesije i državne potpore koji je u Ministarstvu financija zadužen za praćenje Registra koncesija.  "Prema preliminarnim podacima za 10 mjeseci 2019. ukupni prihodi naknada od koncesije iznosili su oko 800 milijuna kuna, a od toga se 540 milijuna odnosi na državni proračun", ističu u tom sektoru. S obzirom na činjenicu da se određene koncesijske naknade određuju na temelju postotka od prihoda koncesionara ostvarenih u prethodnoj godini, za očekivati je, kažu, da će tijekom konačnog obračuna doći do određenih korekcija.

Ti podaci signaliziraju nastavak već višegodišnjeg trenda smanjenja ukupnih prihoda od koncesija, iako znatno manji nego što upućuju metodološki drukčiji podaci o punjenju proračuna. Podaci sektora zaduženog za koncesije kažu da je od naknada od koncesija u 2018. godini ostvareno ukupno 1,32 milijarde kuna prihoda, dok su u 2017. iznosili nepunih 1,44 milijarde. Od ukupno naplaćenih u 2018. državni proračun uprihodovao je 915,7 milijuna kuna, a godinu prije u nj se slilo 1,05 milijardi kuna.

Zakonske izmjene
Na smanjenje ili povećanje prihoda od naknada za koncesiju utječu, dakako, i promjene zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju visinu koncesijske naknade. U tom smislu, objašnjava Krešimir Dragić, najveći utjecaj na (lanjsko) smanjenje prihoda državnog proračuna ima smanjenje prihoda od naknada u javnim telekomunikacijama.

Ono je, ističe, posljedica provedbe rasterećenja investicijskog potencijala operatera javnih mreža pokretnih komunikacija, što je provedeno u sklopu ukupnoga administrativnog rasterećenja gospodarstva u cjelini, a u konkretnom slučaju je u funkciji unaprjeđenja uvjeta za uvođenje i razvoj 5G tehnologija i usluga u Hrvatskoj. Inače, Ministarstvo financija jedanput godišnje Vladi dostavlja Izvješće o provedenoj politici koncesija za prethodnu godinu. Zadnje usvojeno Izvješće odnosi se na 2018. godinu, ali zasad taj detaljni dokument nije javno dostupan.  

No, kod izravnih prihoda državnog proračuna u strukturi su otprije najznačajnija stavka upravo naknade za koncesiju u javnim telekomunikacijama i upotrebu radio frekvencija. Primjerice, one su 2017. proračunu donijele 625 milijuna kuna (od ukupno milijardu) naknada, što je bilo 14-postotno godišnje smanjenje. Druge po značaju su naknade za eksploataciju plina u epikontinentalnom pojasu, sa 109 milijuna prihoda u 2017. (što je također bio pad, i to za petinu).

Više od polovice je isteklo
Kad je posrijedi Registar koncesija, Finini podaci pokazuju da je na kraju prošle godine evidentirano ukupno 20.294 ugovora o koncesiji, ali više od polovice (11.528 ili 57%) ih je isteklo.  Najviše aktivnih ugovora odnosi se na lokacije u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Zagrebu (2779 i 2476), a najmanje na one u Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji (453 odnosno 297).

Od 906 novosklopljenih čak 597 odnosi se na koncesije za luku, 72 na koncesije na pomorskom dobru te 36 za obavljanje dimnjačarskih poslova. Ukupno, pak, više od četvrtine ugovora otpada na koncesije za liječnike, odnosno obavljanje javne zdravstvene službe (5416), a brojnošću ih slijede koncesije za luku (više od tri tisuće) i za obavljanje auto taksi prijevoza osoba (1873). Kako su koncesije prilično često praćene i sumnjama u kriterije dodjela, a nerijetko su prerastale i u afere, transparentnija provedba politike koncesija svakako se nameće kao potreba.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve