Bolesni kubanski vođa Fidel Castro (81) izjavio je da više neće biti na čelu zemlje, povlačeći se kao šef države nakon 49 godina vladavine koju je osvojio u oružanoj revoluciji. “Mojim dragim sugrađanima, koji su mi posljednjih dana iskazali veliku čast birajući me za člana parlamenta… javljam da ne težim niti ću prihvatiti položaj predsjednika vijeća države i vrhovnog zapovjednika”, stoji u Castrovu priopćenju objavljenom u glasilu Komunističke partije Granma. Sin bogatog zemljoposjednika, španjolskog imigranta na Kubu, Fidel Castro odgajan je u isusovačkoj školi i školovao se za pravnika da bi sve to odbacio i latio se gerilskog oružja kako bi svrgnuo tvrdu desničarsku, proameričku diktaturu Fulgencia Batiste. Od dolaska na vlast 1959. godine, Castro je preživio sve pokušaje 10 američkih administracija da ga svrgnu s vlasti, među kojima i najtežu hladnoratovsku krizu s američkom invazijom na Zaljev svinja 1961. godine, kada su dvije supersile bile na rubu rata zbog otkrića sovjetskih nuklearnih bojevih glava na Kubi. Godine 1962. američki predsjednik John F. Kennedy uvodi Kubi embargo, a njegovi nasljednici pojačavaju restrikcije. Posljednjih godina Kuba se vratila u život nakon gubitka sovjetskog patronata no do izražaja ponovo dolazi antiamerička politika. Fidel Castro inspirirao je novu generaciju latinoameričkih vođa, na čelu sa predsjednikom Venezuele Hugom Chavezom, zahtijevajući od njih distanciranje od Sjedinjenih Država. Američki predsjednik George Bush pokušao je još jednom srušiti Castrov režim dodatno ojačavajući embargo 2004., pa su tako ograničeni obiteljski posjeti američkih rezidenata na jedno putovanje u svake tri godine. Prema službenim podacima Kuba je 2006. godine ostvarila 12,5 postotni rast BDP-a, dok američki izvori navode kako je 2007. zabilježen 7 postotni rast. Nadalje, prema američkim podacima nezaposlenost iznosi oko 1,9 posto dok je BDP per capita 4500 dolara. Kubanski vođa, koji se 18 mjeseci nije pojavljivao u javnosti već joj odašiljao svoje fotografije i snimke te komentare o aktualnim zbivanjima, pokazao je da odlazi vlastitom voljom. Njegov mlađi brat, 76-godišnji Raul, koji je ljeti 2006. privremeno preuzeo sve ovlasti prije odlaska predsjednika na operaciju želuca, naslijedit će dužnost doživotnog predsjednika.

Komunistička diktatura i gušenje sloboda

Protivnici mu zamjeraju višedesetljetnu komunističku diktaturu, sustavno gušenje individualnih i građanskih sloboda, slobodu govora, kretanja i okupljanja. U kubanskim zatvorima je oko 240 disidenata koji traže dokidanje jednopartijskog sustava i organizaciju slobodnih izbora, zagovarajući da se to provede u duhu “nacionalne pomirbe” s dijasporom.

Važniji datumi u vladavini Fidela Castra

1926. – rođen na jugoistoku Kube, u Biranu
1953. – osuđen na 15 godina zatvora zbog napada na vojarnu
1955. – oslobođen nakon amnestije, odlazi u Meksiko
1956. – tajno se vraća na Kubu te osniva gerilski pokret
1959. – srušio režim F. Batiste, postaje novi kubanski vođa
1961. – prekid diplomatskih odnosa sa SAD-om
1962. – SAD uvodi embargo Kubi
1963. – prvi puta posjećuje Sovjetski Savez
1965. – osnovana Komunistička partija Kube
1972. – Kuba postaje članica zajedničkog tržišta socijalističkih zemalja
1990. – gospodarska kriza zbog pada sovjetskog režima
1992. – Castro putuje u Španjolsku, prvi posjet zapadnoj Europi
1998. – posjet pape Ivana Pavla II. Kubi
2006. – ovlasti prebacuje na brata Raula
2008. – objavljuje da se povlači s vlasti