Čak 19% slijepih ima više ili visoko obrazovanje, a 1% i doktorat

Mnogi su diskriminaciju doživjeli prilikom traženja posla ili zapošljavanja u javnim i državnim ustanovama/Vjeran Žganec-Rogulja/PIXSELL Mnogi su diskriminaciju doživjeli prilikom traženja posla ili zapošljavanja u javnim i državnim ustanovama/Vjeran Žganec-Rogulja/PIXSELL

Velik broj ispitanih neupućeno je u točan uzrok sljepoće ili oštećenja vida, što se direktno povezuje sa stigmatizacijom.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji sa stručnjacima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstavnicima Hrvatskog saveza slijepih proveo istraživanje o kvaliteti života slijepih osoba i problemima s kojima se suočavaju. Istraživanje je refleksija stanja u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a provedeno je u sklopu provedbe Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom od 2017. do 2020. godine.

Nastojeći obuhvatiti sve dobne skupine, pokazalo se kako je najčešći profil umirovljenik od 65 godina s ostatkom vida od 0% i pritom neupućen u točan uzrok sljepoće ili oštećenja vida, a to možemo direktno povezati sa stigmatizacijom koja je nekad bila još izraženija, a protok informacija još slabiji.

 

30 posto

ispitanih ima mjesečne prihode od 1000 i 3000 kuna

Unatoč činjenici da je umirovljenika bilo najviše, na uzorku od 374 osobe njih čak 19% ima više ili visoko obrazovanje, a 1% i doktorat. Napori hrvatskih fakulteta za integracijom ljudi s poteškoćama i invaliditetom je postojan, a istraživanja poput ovoga idu tome u prilog. Da je tome tako govori i brojka od 15 aktivnih studenata u ukupnom uzorku. S obzirom na najčešći profil ispitanika osobni mjesečni prihodi, čak njih 30%, u rasponu su 1000 do 3000 kuna, dok primanja veća od 5000 kuna ima tek 15% ispitanih. 

Otežano zapošljavanje
Vodeći se izvještajem Državnog zavoda za statistiku prosječna neto plaća za drugo polugodište 2018. godine iznosila je 6246 kuna, a prosječna neto plaća slijepih i slabovidnih, vodeći se zasićenošću u jednoj kategoriji, ima tendenciju iznositi znatno manje. Diskriminacija kao jedna od varijabli promatranja još uvijek ukazuje na njenu postojanost u društvenoj zajednici, a najčešća je upravo na osnovi invaliditeta.

 

18 posto

zaposleno je na puno radno vrijeme

Potreba za akcijama senzibiliziranja javnosti o radnim sposobnostima osoba s invaliditetom ogleda se kroz brojku od 144 ispitanika koji su se izjasnili da su diskriminaciju doživjeli upravo prilikom traženja posla ili zapošljavanja u javnim i državnim ustanovama. S druge strane, od 40% ispitanika koji nisu dio skupine umirovljenika, njih 18% posto zaposleno je na puno radno vrijeme i pritom se izjašnjavaju kao potpuno samostalni u radu.

Vrlo vrijedni podaci
Premda je uzorak ispitanika obuhvaćen ovim istraživanjem ograničen na područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije te stoga ne predstavlja populaciju slijepih osoba u cijeloj Hrvatskoj, iz Hrvatskog saveza slijepih ističu kako su prikupljeni podaci vrlo vrijedni jer potvrđuju ključne problematike u području osoba s oštećenjem vida. "Imajući u vidu da su podaci prikupljeni od dijela populacije koja se nalazi u relativno razvijenijem i ekonomski bogatijem području Hrvatske, gdje u prosjeku vladaju bolje prilike i pristupačnost usluga i sadržaja, može se pretpostaviti da bi podaci dobiveni na razini cijele zemlje, uključujući slabije razvijena i ruralna područja, još radikalnije ukazali na nužnu potrebu poboljšanja prava i mogućnosti osoba s oštećenjem vida", ističu u istraživanju iz Hrvatskog saveza slijepih. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve