Bruto inozemni dug Hrvatske krajem srpnja je, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), dosegnuo 49,2 milijarde eura, što iznosi 113,8 posto procijenjenog BDP-a.
Nakon što je zabilježio pad na mjesečnoj razini tijekom prethodna dva mjeseca, u srpnju je bruto inozemni dug, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) , porastao u odnosu na lipanj za 421 milijun eura ili 0,9 posto, dok je na godišnjoj razini nastavio s razmjerno snažnim stopama rasta, zabilježivši porast veći od 3,2 milijarde eura ili 7,1 posto.
Snažan godišnji rast bruto inozemnog duga najvećim dijelom je posljedica rastućih obveza prema inozemnim vjerovnicima u sektoru opće države, čiji je vanjski dug krajem srpnja iznosio 16,2 milijarde eura, čineći čak jednu trećinu ukupnog bruto inozemnog duga Hrvatske, ističu iz RBA.
Premda je u srpnju zabilježio blagi mjesečni pad, od 86 milijuna eura ili 0,5 posto, vanjski je dug države u odnosu na isti mjesec prošle godine viši za 1,7 milijardi eura, odnosno 12 posto. To je, kažu analitičari RBA, ujedno peti mjesec zaredom otkako se bilježe dvoznamenkaste stope godišnjeg rasta vanjskog duga države.
Ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora, koja između ostalog obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava, dosegnula je pak 20,3 milijarde eura te je koncem srpnja činila više od 41 posto ukupnog bruto inozemnog duga.
Promatrajući prema kriteriju ročnosti, u strukturi bruto inozemnog duga javnog sektora dominiraju dugoročne obveze, s udjelom od preko 91 posto, od čega se gotovo 11 milijardi eura odnosi na dužničke vrijednosne papire, a 7,2 milijarde eura na dugoročne kredite.
Inozemni dug privatnog sektora iznosio je, pak, u srpnju 29 milijardi eura te je uz mjesečni pad od 291 milijun eura, odnosno jedan posto, na godišnjoj razini zabilježio stagnaciju.
"Ovakva kretanja dominantno su posljedica razduživanja financijskog sektora što potvrđuju podaci o vanjskom dugu monetarnih institucija, koji je krajem srpnja iznosio 7,9 milijardi eura, zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini do 3,3 odnosno 5,7 posto", navode iz RBA.
Ukazuju i na razduživanje ostalih privatnih financijskih institucija, koje potvrđuju podaci o njihovom godišnjem padu zaduženosti za 12,6 posto, na 3 milijarde eura krajem srpnja.
Naposljetku, vanjski dug ostalih domaćih sektora za koje ne garantira država krajem srpnja iznosio je 11,6 milijardi eura od čega se najveći dio (preko 98 posto) odnosi na privatna nefinancijska poduzeća koja bilježe nastavak trenda rasta inozemne zaduženosti.
"Alternativni izvori financiranja u uvjetima izdašne likvidnosti na inozemnim tržištima očigledno su supstituirali zaduženja sektora privatnih nefinancijskih poduzeća na domaćem tržištu, čime se njihov vanjski dug krajem srpnja, dosegnuvši 11,4 milijardi eura, povećao na mjesečnoj i godišnjoj razini za 0,2 odnosno 2,2 posto. Do kraja godine očekujemo nastavak trenda zaduživanja nefinancijskih poduzeća na inozemnom financijskom tržištu uz istovremeno zadržavanje visokog udjela državnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu", zaključuju iz RBA.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.gospon Ranko ništa ne brinite, to je Vesnina briga, na žalost, sutra mora šutjeti, a prekosutra odlazi, opet ćemo mi morati vraćati dugove koliko stignemo, ostalo će djeca, unuci, praunuci, čukununuci i ne znam koji su slijedeći, ali i oni i oni poslije njih
Pitanje je koliko ce 561,9 milijardi eura vrijediti za 50 godina. Ako u tom periodu bude visoka inflacija moze se desiti da to vrijedi manje nego 49 milijardi danas.
– malo se igram s brojkama, cilj mi je bio napisati kako kta. na kta. bitno utjeće na računicu što mnogima nije jasno.
– sasvim nebitna je i ta inflacija, jer ako se budu redovito servisirale kta. glavnica će i za 50g. ostati ista.
– ali ono što je važo.
– dužnici u švicarcu a i naš gospon Lale su naučili što je to valutna klauzula i kako kta. utjeće na dug.
– današnje brojke kazuju kako cca. 1 milijun uposlenih (u realnom sektoru koji zarađuje ima ih i manje),
– moraju svaki mjesec izdvojiti 1.000kn kako bi ova država mogla servisirati samo tu kta.
– e što bi bilo kada bi svi uposleni dobivali tu 1.000kn mjesećno više u svojim plaćama.
– država je tu samo jedan servis građana koja kroz razne poreze, prireze i namete skuplja tu lovu.
– i uspješno to radi.
– ali moramo znati kako su trenutne kta. na povijesnom minimumu.
– ta kta. će za 2-3g. sigurno rasti na cca. duplo ili 100%.
– i što onda, dug isti, ali će se za te kta. morati izdvajati 2.000kn mjesećno po uposlenom.
– a na ovome dugu se neće stati, zaduživati će se i dalje.
– jedino je dobro što u ovom tipu matematike ne postoji ono beskonačno.
– za državu tipa HR to će se zvati bankrot.
– I love this game.
Pozdrav !
Ili rast ili rezovi.
– s početnim dugom od 49 milijardi eura i kta. 5%, nakon 50g. imat će te:
– 561,9 milijardi eura duga.
– I love this game.
Pozdrav !
Pitanje je koliko ce 561,9 milijardi eura vrijediti za 50 godina. Ako u tom periodu bude visoka inflacija moze se desiti da to vrijedi manje nego 49 milijardi danas.
Relevantno je samo koliki je to dug kao postotak GDP-a. Iznad 130% mislim da ce tesko naci nekoga, osim mirovinskih fondova koji ce im posuditi novac. A i mirovinski fondovi ce za koju godinu morati isplacivati znacajno vece iznose nego danas.
Ili rast ili rezovi.
– s početnim dugom od 49 milijardi eura i kta. 5%, nakon 50g. imat će te:
– 561,9 milijardi eura duga.
– I love this game.
Pozdrav !
Uključite se u raspravu