U dvadeset godina Velika je Britanija u Hrvatsku investirala tek nešto više od 366 milijuna eura. Po vrijednosti investicija tako je tek na 14. mjestu, iza, primjerice, Luksemburga, Belgije, Švedske ili Švicarske, a daleko iza tradicionalno najvećeg ulagača u Hrvatsku – Austrije, čiji su investitori od 1993. u Hrvatsku uložili dvadeset puta više od Britanaca.

Mogućnosti britanskih ulaganja ponovno su se našle u fokusu nakon prošlotjednoga posjeta Hrvatskoj Stephena Greena, ministra za trgovinu i incesticije u britanskoj vladi. No, Greenov posjet nije dao previše nade da se britanski investitori spremaju u ozbiljne pohode na Hrvatsku. Dao je tek savjete kako bi Hrvatska bolje privukla ulagače. U intervjuu za Večernji list kazao je kako se Hrvatska treba predstaviti kao zemlja za plinski i naftni biznis te high-tech sektor, a ne samo kao turistička destinacija koja godišnje privuče 400 tisuća britanskih turista. 

Financije, turizam, trgovina 
Tih je 400 tisuća turista u Hrvatskoj 2012. potrošilo daleko više nego su iznosila britanska ulaganja. Ona su lani dosegnula tek 6,4 milijuna eura, da bi u prvom tromjesečju 2013. više novca povukli nego uložili. Tako su britanska ulaganja u Hrvatsku trenutačno u deficitu 0,4 milijuna eura. No, osim malog priljeva britanskog novca u Hrvatsku, ne baš optimistična je i činjenica da većina tvrtki koja ulaže u Hrvatsku dolazi iz financijskog i razvojnog sektora, zatim turizma ili trgovine, a nema proizvođača koji bi stvarali nove prihode i zapošljavali nove ljude. Tako se na popisu britanskih tvrtki koje posluju u Hrvatskoj mogu naći tvrtke poput investicijskog fonda EMAC, Poseidon grupe, developerske i upravljačke tvrtke u području nekretnina, British Airwaysa, Vodafonea, EasyJeta, Sunseekera, Land Rovera ili Astra Zenece, koja se bavi istraživanjem i razvojem u području biofarmacije. "Hrvatska Velikoj Britaniji nije bila tzv. tradicionalno tržište, i obrnuto, posebice dok smo bili izvan europskog jedinstvenog tržišta. Nepoznavanje našega tržišta, uz mnoga druga ograničenja (malo tržište, niska kupovna moć, zasićenost tržišta, uvjeti poslovanja itd.), zasigurno je obilježilo interese britanskih poduzetnika da investiraju u Hrvatsku", komentira Domagoj Juričić, v.d. direktora Sektora za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore.

Osim toga, dodaje, razlog izostanka investicija u proizvodnji je taj što je V. Britanija, nakon strukturnih reformi premijerke Thatcher, postala servisno orijentirano gospodarstvo, manje okrenuto proizvodnji, te u slučaju proizvodnje poprilično orijentirano na bivša kolonijalna područja, gdje je i radna snaga bila znatno jeftinija. Ipak, ulazak Hrvatske u EU pomalo je, kaže Juričić, izmijenio fokus i interese Britanaca. Gledaju nas kao novu ulaznu točku u EU, posebice naspram prekomorskih država u kojima imaju smještenu proizvodnju. "Bilježimo povećan interes i upite britanskih investitora, no uz povoljnu poslovnu klimu, konkurentnu poreznu politiku, interesi bi se mogli realizirati u nekom srednjoročnom razdoblju, pri čemu su izglednije investicije u servisno-uslužno orijentirane djelatnosti", zaključuje Juričić. Prema podacima koje smo dobili iz HGK, najviše izravnih ulaganja iz V. Britanije lani je došlo kroz vlasnička ulaganja u nekretnine, na koja se odnosio 4,1 milijun eura. 

Povukli 3,7 milijuna eura
Slijede trgovina na veliko i posredovanje u trgovini sa 3,4 milijuna eura te takozvane rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti sa 2,1 milijun eura. Gledajući 20 godina unatrag, najviše se pak uložilo u djelatnosti koje se tiču proizvodnje ostalih nemetalnih i mineralnih proizvoda (139,4 milijuna eura), financijskog posredovanja (97 mil. eura) te poslovanja nekretninama (65 mil. eura).Proizvodnja ostalih nemetalnih i mineralnih proizvoda (u koju je od 1993. do 2013. uloženo ukupno najviše novca) u 2012. Hrvatskoj nije donijela ništa, a takve su tvrtke iz Hrvatske povukle 3,7 milijuna eura. U deficitu smo bili i s britanskim ulaganjima u hotele i restorane, proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda te poslovanju s nekretninama.

Tanka razmjena 

Lani smo uvezli 305 milijuna dolara

Osim što Britanci u Hrvatsku nisu previše ulagali, dvije zemlje nisu previše ni razmjenjivale robu. Od 2000. do 2012. Hrvatska i Velika Britanija razmijenile su ukupno 93 milijuna dolara, s time da je Hrvatska uvijek više uvozila nego što je izvozila. U 2012. je tako uvezla robe u vrijednosti 305,5 milijuna dolara, da bi izvezla robe u vrijednosti 193,6 milijuna dolara. Najviše smo izvozili naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, izoliranu žicu, jahte i druga plovila za sporti ili razbibrigu te sapun (!).  U prvih šest mjeseci deficit u razmjeni nam je smanjen, ali je smanjena i ukupna razmjena. Uvezli smo robe u vrijednosti 84 milijuna dolara, a izvezli 62,3 milijuna dolara.