U okviru rješavanja krize stvara se nova arhitektura eurozone i EU u koju ulazi Hrvatska poprilično se razlikuje od razdoblja kad su joj druge zemlje pristupale. Za početak, nije izgledno da će se samim ulaskom dogoditi konvergencija odnosno smanjenje kamatnih stopa koje se u niz zemalja koje su danas u problemima pokazalo mačem s dvije oštrice. Jedan od trenutno najvažnijih procesa u eurozoni odnosi se na iskorake prema ideji bankarske unije, sa zajedničkom supervizijom, ali i nizom još otvorenih pitanja, uključujući osiguranje depozita kao jedno od kompleksnijih.

>>> ‘Pad kamatnih stopa koji se očekuje nakon ulaska u eurozonu je mač sa dvije oštrice’

Uz tih nekoliko naglasaka, guverner Boris Vujčić u svom je izlaganju na Forumu “Razgovori o Europi” u organizaciji Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment istaknuo da je interes Hrvatske da se problemi u eurozoni riješe što prije jer o tome ovise i naši uvjeti financiranja, jer su tu glavni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske a time i faktori rasta BDP-a; a banke koje dominiraju na hrvatskom tržištu dolaze iz zemalja eurozone i njihova je politika dijelom pod utjecajem stanja u njezinim članicama. Istaknuo je kako nam je to u interesu i u kontekstu visoke eurizacije u Hrvatskoj. Zbog nje je za nas s aspekta tečajnog rizika i valutne klauzule ulazak u eurozonu logičan put, ponovio je svoj već poznati stav. Razvoj događaja u eurozoni samo je jedna determinanta, a druga, ključna za nas je ono što će se događati na domaćem terenu – u strukturalnim reformama i fiskalnoj konsolidaciji, istaknuo je Vujčić. Slična su mišljenja i ostali panelisti. Bivša ministrica financija, danas saborska zastupnica Martina Dalić, naglasila je kako je kod nas u pogledu smjera ekonomske politike na retoričkoj razni sve u redu, tu postoji kontinuitet i lijevih i desnih vlada. Ali kad se krene u provedbu fokus se previše okreće na državu.

Na žalost, ne na ulogu države kao modernoga regulatora koji će se baviti poticanjem konkurentnosti kroz otklanjanje prepreka za rast i investicije, nego na državu koja se bavi vertikalnim poticanjem sektora (npr. brodogradnje) umjesto hrizontalnih poticaja, primjerice, istraživanja i razvoja. Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke složio se da treba preispitati ulogu moderne države. Problem strukture ekonomije kojom dominira javni sektor dodatno potencira “političko upravljanje javnim sektorom” (umjesto profesionalnog). Međutim Prku posebno brine nespremnost koroporativnog sektora za promjene koje nameće Basel III jer je većina kompanija u krizi gubila prihode i kapital, povećala zaduženost i/li smanjila raspoloživu imovinu. Zbog svega on smatra da su naša poduzeća potpuno nespremna i za primjenu novog zakona o rokovima plaćanja. “On ima dobru intenciju, ali je neprovediv”. O današnjem ministru financija kaže da ga smatra ‘fajterom’ te da u istupima nije licemjeran, dok je Dalić na pitanje što bi učinila drugačije da je na Linićevom mjestu rekla kako ne bi povećavala porezno opterećenje, jer to ima kratkoročne domete.

Banka kao S&P

U PBZ-u 16 skala rejtinga
Govoreći o izazovima koje nosi Basell III u poslovanju banaka Prka je rekao kako su u PBZ-u već razradili sustav internog kreditnog rejtinga (IKR) u okviru uvođenja tzv. risk based pricinga. IKR se integrira u proces kreditiranja korporativnih klijenata, a kako kaže Prka, 16 utvrđenih kategorija su i svojevrsni ekvivalenti razreda kakve ima rejting agencija S&P. Prema standardnim kriterijima, nažalost, veći dio domaćeg sektora poduzeća nema zadovoljavajuću kreditnu sposobnost.