Boris Vujčić: Već duže vrijeme imam ideju da Zagreb postane regionalno financijsko središte

Foto: Matija Habljak / Pixsell Foto: Matija Habljak / Pixsell

O aspektima ulaska Hrvatske u eurozonu te izloženosti bankarskog sustava Agrokoru s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem na konferenciji „Zagreb-financijsko središte“ razgovarao je glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

Ono što vjerojatno sve zanima, kada se uvodi euro, 2022. ili 2023.?

To još ne znamo. To ne ovisi samo o nama već i o našim partnerima i o onome što ćemo raditi idućih godina. Predstoji nam dosta posla. U ponedjeljak ne istaknuto da se naše predsjedanje Europskom unijom dogodi u vrijeme ulaska u tečajni mehanizam jer je to ključni, kritični korak koji bi trebali učiniti na putu u Europsku monetarnu uniju. Od 2005. ni jedna zemlja nije ušla u tečajni mehanizam, kriteriji ne postoje i nigdje nisu napisani, tako da ćemo morati u razgovoru s našim europskim partnerima vidjeti što točno trebamo učiniti. Nakon ulaska u mehanizam potrebno je zadovoljiti Maastriške kriterije koje smo prošle godine sve ispunili. Prilično sam uvjeren da ćemo nakon što uđemo u tečajni mehanizam biti spremni ispuniti te kriterije.

Vratimo se sada malo realnom gospodarstvu i građanima. Što to konkretno znači za gospodarstvo? S jedne strane su izvoznici koji već godinama spominju prejak tečaj kune, s druge je strane navodno jaki uvozni lobi kojem ta jaka kuna odgovara. Što u gospodarskoj slici uvođenje eura konkretno mijenja?

Za gospodarstvo smanjuje se cijena kapitala, kamate na kredite će biti niže. To će značiti i da će regulatorni trošak za bankovni sektor bude bitno niži, stopa obvezne pričuve smanjit će se s 12 posto na jedan posto, uklanjamo ćemo potrebu obveznih minimalnih deviznih potraživanja i to će sve utjecati da kamate budu niže. Druga je korist da će transakcijski troškovi biti niži. Mi najveći dio trgovine radimo s eurozonom, 40 posto robne trgovine i 70 posto prihoda od turizma dolazi s euro područja. Troškovi platnog prometa s inozemstvom doći će na razinu troškova platnog prometa u zemlji. Treće, Hrvatska će postati poželjnije investicijsko odredište zbog uklanjanja tečajnog rizika. To se pokazalo empirijski u svim slučajevima zemalja koje su ulazile u eurozonu da su nakon toga porasle investicije.

Predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka istaknuo je da će trošak ulaska snositi same banke. Postoji i opravdani strah da će se dio toga preliti na građanstvo i poduzetnike.

Ne bih rekao. Mjenački troškovi u zemljama koje su uvodile euro nisu prebačeni na građanstvo, kao ni u platnom prometu gdje će padati naknade, Mislim da će naknade početi padati i znatno prije. Trend pada kamata pratit će i trend pada naknada u bankama. No, u dugom roku banke će to moći nadoknaditi kroz snažnije gospodarstvo. Ako gospodarstvo ne raste, ne mogu ni banke dobro poslovati.

Što će biti s kreditima? Dugo se ljude zbog iskustva sa „švicarcem“ poticalo da uzimaju kredite u kunama. Što dolazak eura znači za sve koji imaju kunske kredite?

Nisam osobno nikada nikome savjetovao da uzme ovaj ili onaj kredit, osim kredite u švicarskim francima. Mi one koji uzmu eurski kredit osiguravamo svojom politikom HNB nema ništa protiv toga što su ljudi počeli uzimati kunske kredite, dapače, ali jedan od razloga je bio što su vidjeli što je tečajni rizik. Drugi su razlog kamatne stope. Razlika kamatnih stopa na kunske i eurske kredite početkom 2000-ih je bila viša nego danas. Ulaskom u eurozonu kunski krediti jednostavno će se konvertirati u eurske.

Čuli smo vrlo malo argumentacije protiv uvođenja eura. Međutim, prije nekog vremena regionalna čelnica Svjetske banke u intervjuu Poslovnom dnevniku je rekla problem ulaska u eurozonu nije toliko s financijske strane koliko mi nemamo dovoljno spremne institucije. Ako uđemo, jesmo li dovoljno spremni da predvidimo potrese, poput onog u Grčkoj?

Prva stvar koja se spominje u razgovorima s Svjetskom bankom je kvaliteta institucija To podržavam, ali isto tako treba znati da ne postoje nikakva mjerila koja govore kakva je to kvaliteta institucija potrebna. Ja bih isto tako rekao da zemlje koje su ušle prije Hrvatske u monetarnu uniju u trenutku ulaska u tečajni mehanizam nisu baš imale jako dobre pokazatelje kvalitete institucija. Ako se govore o potrebi unapređenja kvalitete institucija, ja sam u Rovinju govorio o jednoj takvoj vrsti strukturnih promjena. Mislim da je za Hrvatsku čak dobro da korak u smjeru ulaska u eurozonu bude isto tako poticaj da provedemo neke stvari za koje bi bez toga manjkalo volje.

Postaje li HNB ulaskom u eurozonu produžena ruka Europske središnje banke?

HNB tada sudjeluje u radu ECB-a, sjedamo za stol i odlučujemo zajedno s ostalim zemljama o monetarnoj politici. S druge strane, zadržavamo mogućnost vođenja makroprudencijalnih politika, odnosno onih politika koje smo u velikoj mjeri vodili do 2008. godine. Ako primijetimo da negdje raste balon, primjerice na nekretninskom tržištu, možemo poduzimati mjere koje su regulatornog karaktera, a u biti adresiraju stvari koje politika na razini eurozone ne može kroz kamatne stope. Isto tako, ulazimo u bankovnu uniju gdje se nadzor sistemski najvažnijih banaka obavlja na razini zajedničkog europskog mehanizma, a mi dalje nadziremo ostatak bankovnog sustava i zajedno s ECB-om nadziremo te sistemski važne banke.

MMF je nedavno istaknuo da smo malo zastali s reformama i procjenjuje hrvatski gospodarski rast na 3,1 posto. Vi ste u srpnju predviđali tri posto, je li to dovoljno za Hrvatsku u ovom trenutku?

Naša je prognoza rasta sada 3,3 posto što sam Rovinju i spomenuo. Treba prvo definirati što je dovoljno. Ja bih rekao da Hrvatska ima mogućnost povećati potencijalnu stopu rasta BDP-a. Dobar dio ovog rasta što sad vidimo je i ciklički. Isto tako ne treba zaboraviti da ćemo u idućim godinama povećavati apsorpciju europskih fondova. Ovo vrijeme trebamo iskoristiti za reforme, prije svega pravosuđa i zdravstva. Ako ćemo ići u tom smjeru, onda ćemo ovaj dio ciklusa iskoristiti da ne dođe do pada stope BDP-a u kasnijoj fazi.

Kakva je izloženost banaka Agrokoru? Nedavno ste rekli da su svi sve znali.

Kada sam rekao da su svi sve znali, rekao sam to u jednom intervjuu u kontekstu mjenica.. To nije nikome trebalo biti nikakvo otkriće. Ono što se nije moglo znati jest da je netko knjižio u računovodstvu stvari na način koji je nevjerojatan, ali to je drugi dio problema. Što se tiče bankarskog sektora, on je imao rast kredita prema Agrokoru i onda smo mi počeli ograničavati izloženost banaka. Naime, ideja regulatora jest da prudencijalna regulacija štiti depozite. Ono što radi HNB jest prvenstveno da štiti depozite u bankama. To radite tako da osim što zahtijevate da banke imaju odgovarajuću visinu regulatornog kapitala jest i da sprečavate da budu izložene prema jednom klijentu ili jednoj vrsti rizika.

Naša je ideja bila da ako Agrokor bankrotira da ograničimo efekt bankrota na bankarski sektor. I tako smo razmišljali od 2012. kada smo počeli davati rješenja bankama. Ograničili smo na 25 posto kapitala izloženosti prema Agrokoru, a kasnije smo odredili da Agrokor nije samo Agrokor, veći sve tvrtke, uključujući i faktoringe, koji su povezani s Agrokorom i za koja ocjenjujemo da ukoliko Agrokor bankrotira i oni će postati insolventni. Na taj smo način spriječili da danas problemi u Agrokoru se preliju na bankarski sektor. Da to nismo učinili, danas bi značajan broj banaka bio u velikom problemu. Ako čak pretpostavimo da dođe do potpunog otpisa svih potraživanja prema Agrokoru i toj grupi poduzeća, bankarski bi sustav ostao stabilan. Mislim da smo obavili ne dobar posao, nego izvrstan.

Može li Zagreb postati neka vrsta mini financijskog središta ovog dijela regije. Imamo li preduvjete za to?

To što je duže vrijeme bila moja ideja koju sam pokušavao predstaviti. Ne kao Wall Street ili City, bilo bi smiješno razmišljati u tom smjeru, ali kao neku vrstu regionalnog financijskog središta. Mi za ovu regiju jugoistočne Europe možemo se pozicionirati kao središte. Naše banke su već postale „hub“ za jugoistočnu Europu.  

Komentari (4)
  • Andy
    Andy 13:08 2.11.2017.

    tsomething


    Njega je trebalo pitati kakvu je ideju imao prije nego se dogodio slucaj svicarski franak i sta je ucinio da do toga ne dodje. Kako je zastitio hrvatske gradjane. U zemlji gdje krivci dobiju amneziju i nikom nista slusamo svakakve gluposti i nitko ne reagira na njih. Isto tako sjetimo se da je Beograd bio financijsko srediste Jugoslavije. Nas problem je sto sporo pamtimo, brzo zaboravljamo i nikako ne povezujemo 1+1=2. Imamo samo 4 milijuna ljudi u drzavi a vjerojatno duplo vise strucnjaka jer svaki za sebe misli da vrijedi za dvojicu ako ne i trojicu.

    Nitko ne trosi toliko na putovanja kao guverner. No i nakon svih tih putovanja jedino u regionu moze prodavati maglu i svoja tumacenja i “ideje”. U tome i jest problem, zagovornici regiona svojim idejama nigdje nemaju prodju jer ta ekonomija, nacin razmisljanja, tumacenje (izmisljanje) problema nigdje ne prolazi. Zato se u HRV niti ne dogadja lustracija jer jedino u regionu jos moze prolaziti prodavanje magle sto se vidi u najsirim podrucjima pocevsi od sinkopalnog sudstva do vrlo napredne ekonomije iz koje ljudi bjeze jer nemaju posla dok se place drzavnim jaslama neprestano dizu.

  • miami
    miami 13:02 2.11.2017.

    ….nešto su slavili, pa je bio pod motivacijom ….?

  • tsomething
    tsomething 7:19 2.11.2017.

    Njega je trebalo pitati kakvu je ideju imao prije nego se dogodio slucaj svicarski franak i sta je ucinio da do toga ne dodje. Kako je zastitio hrvatske gradjane. U zemlji gdje krivci dobiju amneziju i nikom nista slusamo svakakve gluposti i nitko ne reagira na njih. Isto tako sjetimo se da je Beograd bio financijsko srediste Jugoslavije. Nas problem je sto sporo pamtimo, brzo zaboravljamo i nikako ne povezujemo 1+1=2. Imamo samo 4 milijuna ljudi u drzavi a vjerojatno duplo vise strucnjaka jer svaki za sebe misli da vrijedi za dvojicu ako ne i trojicu.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve