Boris Vidić i Lola Ribar ruše dokapitalizaciju Kabe

Ivan Žabčić, Marko Vuković, HS Produkt/Kristina Štedul Fabac/PIXSELL Ivan Žabčić, Marko Vuković, HS Produkt/Kristina Štedul Fabac/PIXSELL

Tužbu je podnijela tvrtka Lola Ribar, koja je pod kontrolom nekadašnjeg vlasnika City Expressa i dioničara Kabe.

Vlasnici HS Produkta, koji su financijskom injekcijom početkom godine spasili Karlovačku banku, svoj će potez morati braniti na sudu.

Karlovačka tvornica Lola Ribar, čiji je vlasnik jedan od ključnih dioničara nekadašnje postave banke Boris Vidić, sudski želi osporiti dokapitalizaciju kojom su većinsku kontrolu nad Kabom preuzeli Ivan Žabčić i Marko Vuković. Prvo pripremno ročište održat će se 17. rujna na zagrebačkom Trgovačkom sudu na kojem će Lola Ribar otvoriti teren za pobijanje odluka s izvanredne skupštine Kabe iz veljače o smanjenju potom povećanju kapitala za 72,7 milijuna kuna te promjenama statuta. Nakon mukotrpnih pregovora dokapitalizacija po cijeni od deset kuna po dionici povukla je banku s ruba na koji ju je dovela nekadašnja Uprava, no u procesu je većina bivših dioničara marginalizirana.

U telefonskom razgovoru Boris Vidić nije nam želio komentirati predstojeću sudsku bitku već nas je uputio na direktora tvornice, inače bivšeg bivšeg člana Uprave Kabe, Sinišu Žanetića. "Tužbu podižemo jer nam je cilj zaštititi sebe, svoja prava kao dioničara iako smo imali manje od jedan posto dionica pa i samu banku. Nije nam cilj naškoditi banci niti ijednom dioničaru", rekao je Žanetić Poslovnom dnevniku. "Ne osporavamo da je banci trebala dokapitalizacija već smatramo da prezentirana argumentacija na skupštini za smanjenje temeljnog kapitala i vrijednosti dionice na zakonski minimum nije točna i da nije bilo dovoljno dokumentacije da se to provede", kaže. Posebno ih smeta cijena po kojoj su Žabčić i Vuković stekli kontrolu nad 75 posto plus jednu dionicom.

Cijena od 10 kuna nije realna da bi se za nju dobio prevladavajući utjecaj u banci. Mi nismo vidjeli dokumentaciju HNB-a koja bi to opravdala", kaže prvi čovjek Lole Ribara ističući da "bez obzira na veličinu udjela dioničari žele pravo sačuvati i braniti svoju imovinu u odnosu na novog dioničara koji ulazi". Što na tužbu kažu u banci do zaključenja broja nije nismo uspjeli saznati, a za komentar su nam nedostupni ostali i vlasnici karlovačke tvornice oružja. Desetak milijuna eura kapitala bilo je neophodno Karlovačkoj banci da ispuni minimalne regulatorne zahtjeve HNB-a. Koliko je nedostajalo kapitala najbolje oslikava činjenica da je par mjeseci prije zaključenja priče s HS Produktom, u listopadu prošle godine banka dobila dioničare protiv svoje volje.

Tada je 30-ak milijuna kuna hibridnih depozita Zagrebačke nadbiskupije i još nekoliko štediša automatski pretvoreno u dionice jer je banka tri mjeseca bila 'u crvenom', ispod razine minimalnog kapitala koju zakon propisuje na 10 posto.Uplata kapitala u veljači omogućila je nužno čišćenje portfelja banke, proces koji je bankarskom sektoru u cjelini prošle godine istopio dvije trećine dobiti. Nastavak rezervacija na teret rezultata donio je polugodišnji gubitak od 10,6 milijuna kuna nakon čega je uslijedila još jedna financijska injekcija od 40 milijuna kuna uglavnom iz hibridnih depozita, a manjim dijelom novim uplatama vlasnika srpnju, kojom je Kabin temeljni kapital dosegnuo 136 milijuna kuna.

Unatoč gubitku na polovici godine, pokazatelji poslovanja banke na čijem je kormilu nekadašnji član Uprave Hanfe Ivan Vrljić naposlijetku su se preokrenuli. Nakon nestabilnog razdoblja u banku su se vratili neki od najvećih deponenata poput Grada Karlovca. U prvih šest mjeseci u banku se slilo 100 milijuna kuna depozita (+7,4%), pri čemu su korporativni depoziti porasli za 45 milijuna kuna pa je ukupna štednja dosegnula 1,45 milijardi kuna. Svježi kapital, povratak štednje uz HNB-ovo ublažavanje ograničenja plasmana rezultiralo je rastom kredita za 53 milijuna kuna čime su gotovo dosegnuli razinu iz 2012. Ako je suditi po rezervacijama na koje je izvojila 8,7 milijuna kuna u prvom polugodištu pred Kabom je još posla po pitanju čišćenja portfelja. Plan Uprave za izlazak iz sfere operativnih gubitaka u zonu profitabilnosti je naplata rizičnih potraživanja i prodaja zaplijenjenih kolaterala, uz nove uplate nasušno potrebnog kapitala jer im je HNB propisao stopu adekvatnosti kapitala od minimalno 14 posto. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!