Boris Lalovac ipak uvodi porez na kapitalnu dobit, odsad porez na svaku kunu dividende

Ministar Boris Lalovac/Sanjin Strukić/PIXSELL Ministar Boris Lalovac/Sanjin Strukić/PIXSELL

Povećanje neto plaća za većinu zaposlenih, ali i mirovina, trebalo bi se dogoditi već u prosincu.

Iako mnogi ekonomisti i porezni stručnjaci smatraju da je mnogo primjerenije s promjenama u oporezivanju dohodaka startati na početku godine, povećanje neto plaća za većinu zaposlenih, ali i mirovina za 'penziće' trebalo bi se dogoditi već u prosincu.

 

30milijuna

kuna više očekuje se od ukidanja olakšica kod oporezivanja dividendi

Tako barem proizlazi iz prijedloga izmjena zakona o porezu na dohodak koji se trenutno brusi u Ministarstvu financija. A dok je takav ishod u tom dijelu zakonskih promjena već ipak bio najavljivan kao izgledan, paketom skorih zakonskih izmjena u oporezivanju dohodaka zahvaćene su i neke novosti koje su dosad najavljivane samo kao Vladin smjer i dio obećanja Europskoj komisiji u cilju smanjenja proračunskog deficita. U zakonske je izmjene već u ovoj rundi, naime, uz reguliranje poreza na kamate na štednju, uključeno i uvođenje poreza na kapitalne dobitke, poput npr. zarada na tržištu kapitala koje će se oporezivati tek s početkom 2016. godine. U tom dijelu promjena predviđa se također 12-postotna porezna stopa, a prijedlog zakona naročito je uznemirio predstavnike fondovske industrije, iz čijih su redova Ministarstvu financija već uputili apele da se uvođenje tog poreza odgodi, a novčani fondovi i izuzmu.

Među ostalim, procjenjuju da bi trošak prikupljanja tog poreza i negativni učinci na taj segment financijske industrije bili veći od novca koji bi se tako prikupio u državnu blagajnu. Upozoravaju i na niske promete i veoma mali broj aktivnih ulagača. Takvih je u drugom ovogodišnjem kvartalu bilo tek 13.000, što je 1,5 posto od ukupnog broja računa, kažu, ali stvarno aktivnih zapravo ima tek između tri i pet tisuća. Prema nekim simulacijama, godišnji bi se utržak kretao između 4 i maksimalnih 80-ak milijuna, s tim da se godišnji prosjek u 5-godišnjem gospodarskom ciklusu procjenjuje na 30-ak milijuna. No, pritom treba imati na umu i porezne gubitke, koji se u navedenim simulacijama procjenjuju na oko 23 milijuna kuna.

 

300milijuna

kuna efekt je koji država očekuje od poreza na štedne kamate

U trenutnog radnoj verziji izmjena zakona i mimo toga, međutim, ima dosta novosti o kojima se dosad malo govorilo. Budući da se pri skorom početku oporezivanja kamata na štednju ne predviđaju olakšice u vidu tzv. štićenog dohotka, promjene slijede i u oporezivanju dividenda i isplata udjela u dobiti. Ubuduće će se svi primici od dividendi, a ne samo oni iznad 12.000 kuna godišnje oporezivati ili, bolje rečeno, građani s manjim dohocima po osnovi dividende više neće imati pravo povrata poreza. U obrazloženju zakonskog prijedloga to se tumači "izjedanačavanjem kategorija dohodaka od kapitala neovisno o njegovu izvoru". Otkako je 2012. uvedeno oporezivanje dividenda, na ime tih poreznih olakšica po prijavama poreza na dohodak dohodak je za 2012. umanjen za oko 88 milijuna kuna, a za 2013. za gotovo 125 milijuna.

Slijedom toga, u Ministarstvu financija računaju da bi ukidanje olakšice u slučaju dividenda godišnje moglo donijeti oko 30 milijuna kuna više poreza na dohodak. Zbog daleko veće osnovice u oporezivanju, od kamata na štednju Vlada očekuje godišnji efekt od oko 300 milijuna kuna, iako su nakon odluke da neće biti olakšica za prihode od kamata manje od 12.000 kuna (godišnje) računice upućivale na nešto veći ceh za štediše, odnosno prihod za državu. Također suprotno dosadašnjim najavama, izuzeće od oporezivanja kamata ne bi trebalo vrijediti samo za tzv. narodne obveznice, već i za sve obveznice neovisno o izdavatelju. Tijekom rasprava zaključilo se i da donji prag oporezivih kamata ipak ne bi postavio na 0,5 posto, jer su to danas razine kamata kakve se dobivaju već na višemjesečna oročenja, a ne na a vista sredstva na npr. tekućim računima, koja nose do 0,2 posto. Jedna od novosti koje uskoro slijede u oporezivanju dohodaka, pak, odnosi se i na primitke od prodaje otpada, koji su od sredine prošle godine oporezivi ako mjesečno premašuju polovinu minimalne plaće u RH. Takvim će građanima ubuduće isplatitelji odmah obračunati i obustaviti iznos poreza na dohodak od imovine po stopi od 12 posto. 

Komentari (57)
  • Frankie
    Frankie 18:40 12.1.2017.

    Naslovnice vriste:“Poznati financijski strucnjak godinama reketario svoju zenu!!!”

  • Frankie
    Frankie 6:24 16.12.2015.

    jgalt


    Nego, tko kaže da će Lalovac uopće ostati ministar financija? Jel to baš toliko izvjesno?

    On ostaje ministar i ako ADZ i MOST formiraju Vladu. Takvog ekonomskog maka nitko ne zeli izgubit,a najmanje Hrvatska. Zar cemo dozvolit da nam Lale ode u Ameriku?

  • Kirin
    Kirin 0:29 16.12.2015.

    @Moller-hahaha Lale je špica pripravničke družine sa tenkreom na čelu!
    Prvobitna akumulacija kapitala završava, a narodu komunizam (nerad) ne izlazi iz glava! I svi traže sveti gral kruha bez motike!

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve