Boravišne pristojbe u Hrvatskoj za 2017. iste kao i ove godine

Autor: Poslovni.hr/Hina , 18. srpanj 2016. u 09:39
Foto: Ivo Čagalj / Pixsell

Boravišna pristojba u sadašnjim iznosima postoji od 1999., a pod jednakim uvjetima plaćaju je domaći i strani turisti, kao i građani koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu po krevetu i kamp jedinici.

Boravišne pristojbe za 2017. bit će iste kao i za ovu godinu, a očekuje se da uredbu o tome, kao i svake godine, donese Vlada na jednoj od idućih sjednica, najavio je nedavno ministar turizma Anton Kliman na sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Iako su u Ministarstvu turizma imali ideju da se boravišna pristojba za 2017. poveća na 9 kuna sa sadašnjih 7, što je najviši iznos te pristojbe po osobi i noćenju u glavnoj sezoni, od toga za sada ništa jer za tu ideju, kako je kazao Kliman, nije postignuta suglasnost na svim potrebnim razinama.

Napominjući kako bi i s 9 kuna iznos boravišne pristojbe u Hrvatskoj i dalje bio najniži među konkurentskim zemljama, Kliman je objasnio da je ideja o povećanju boravišne pristojbe išla za tim da se i na taj način pokuša doći do dodatnih prihoda za promociju, s obzirom da je HTZ ove godine iz državnog proračuna dobio oko 34 milijuna kuna manje i da je smanjena turistička članarina.

"To bi povećanje donijelo 20-ak milijuna kuna, a oko toga smo postigli suglasnost na terenu s gotovo svima, osim s hotelijerima koji nisu protiv povećanja nego za izmjenu sustava i zakona koji to određuje. Kako je to sada teško tehnički izvedivo, odlučeno je da će boravišna za 2017. ostati ista kao i do sada", kazao je Kliman koji vjeruje da će se ići u ubrzane izmjene zakona i o boravišnoj i o članarima turističkim zajednicama, kao i u promjenu zakona o turističkim zajednicama.

U povodu donošenja uredbe o boravišnoj pristojbi za 2017. Ministarstvo turizma provodi i e-savjetovanje (ili e-javnu raspravu) do 18. srpnja, a osim prijedloga da iznosi boravišne ostanu iste kao i za ovu godinu, u popratnim obrazloženjima te rasprave navode kako je boravišna pristojba najizdašniji i najznačajniji prihod sustava turističkih zajednica, čime se znatno može unaprijediti funkcioniranje sustava i dalje ulagati u promociju, razvoj ponude, poticati događanja te jačati kompetencije zaposlenih u turističkim uredima kroz edukaciju.

Iznose i podatak da je u 2015. od boravišne pristojbe prikupljeno ukupno 410 milijuna kuna, dok za 2017.. procjenjuju da će sredstva te pristojbe porasti za 2 posto u odnosu na ovu godinu.

Uredbu o boravišnoj pristojbi za iduću godinu donosi Vlada obično u srpnju, a i prošlih se godina pričalo o mogućnostima njenog povećanja, no ni tada, kao ni sada od toga ništa te će, kao i prije, za te promjene trebati pričekati 'paket' novih ili izmjene tri povezana turistička zakona – o turističkim zajednicama, o turističkim članarinama i o boravišnoj pristojbi.

Boravišna pristojba u sadašnjim iznosima postoji od 1999., a pod jednakim uvjetima plaćaju je domaći i strani turisti, kao i građani koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu po krevetu i kamp jedinici.

Kako za ovu i prijašnje godine, tako se i za 2017. predlaže da iznosi boravišne pristojbe, koju turisti plaćaju ovisno o razdobljima glavne, pred i posezone te izvan sezone, kao i prema razredu turističkog mjesta (A, B, C, D i ostala), bude od najmanjih 2 kune po osobi i noćenju do najviših 4 do 7 kuna u glavnoj sezoni.

Boravišnu pristojbu plaćaju i osobe u domaćinstvu koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja po krevetu i kamp jedinici, kao i vlasnici kuća ili stanova za odmor koji to za sebe i članove obitelji mogu platiti u paušalnom iznosu, a neke su kategorije turista i oslobođene tog plaćanja. U paušalnom iznosu pristojbu plaćaju i vlasnici ili korisnici plovila za sebe i sve osobe koje noće na tom plovilu (nautičari), a pristojba ovisi o duljini plovila i vremenskom razdoblju.

Komentari (2)
Pogledajte sve

Vi ste na Jadranu svi skupa – nesposobni.

Otišla ja u Primošten ovih dana. Došlo mi je. Da vidim kako funkcionira mađarsko-hrvatska zajednica
na poluotoku…mogu reći- slijedeće:
– mi smo najgluplji narod što smo prodali takve vrijednosti drugima..
-mađari su divni ljudi, ponašaju se ko da su doma- i ko da nama daju smještaj…
– g. Petrina je u nedjelju projurio biciklom oko poluotoka, zabrinuto je pregledao što se zbiva…
a zapravo , ne zbiva se -ništa.
– pitam se hoćemo li zadržati onu devastaciju na glavi poluotoka i pokazati što je pravi turizam….
– nisam dobre volje , dok vidim – da ne nemamo novaca, i sve što znamo je
složiti štandove s kineskom plastikom i tzv. hrvatskim suvenirima…
– dva put se penjala na crkvu, i nikako naći put za kavicu u kafiću panorama… / nije označeno…
– donijela kući novac…. nemam na šta potrošiti…. više me koštao put, autoput, hrana na autoputu,
benzin , pokloni ukućanima….nego potrošnja u hotelu….
– zbunjola…
nisam dobre volje.

za ovu godinu bi trebalo oslobodid plaćanje turističke pristojbe zbog loše sezone i lošeg upravljanja u turizmu i ukinuti turističke zajednice je u njima sjede najnesposobniji ljudi tj.uhljebi koji neznaju što je turizam a posebno mogu istaknut turističku zajedncu općine konavle koja jedino služi sama sebi i luki kordi

New Report

Close