Hrvatski zdravstveni sustav sastoji se od dvije različite cjeline od kojih je jedna javno zdravstvo s kroničnim problemom diskrepancije prihoda i razine usluga koje isporučuje, a druga sustav privatnog zdravstva koji i dalje pokriva tek manji dio tržišta i uvelike je koncentriran u specifičnim nišnim segmentima u kojima se realiziraju iznadprosječni prinosi.

Kako dovesti do veće operativne suradnje između dvaju spomenutih segmenata pitanje je koje se postavilo na jednodnevnom kongresu Budućnost zdravstvene industrije, koji je na jednom je mjestu okupio sve bitne sudionike hrvatskog sektora zdravstva. Da hrvatski zdravstveni sustav ima jak privatni sektor, posebno u specifičnim djelatnostima poput ortopedije i dijelu zdravstvenog turizma, podsjetio je ministar zdravlja Siniša Varga.  Upozorio je da i po mjerilima Svjetske zdravstvene organizacije Hrvatska ne može imati više od jednog osiguravatelja u osnovnom obveznom zdravstvenom osiguranju, s obzirom na broj stanovnika, jer se sustav s manje od pet milijuna ljudi treba bazirati na solidarnosti.  Smatra da se u značajnom broju pacijenata koji se liječe u inozemstvu nalazi potencijal za privatne osiguravatelje. 

300 mil. eura iz EU fondova
"To osiguravatelji znaju, kao što im je poznato da imaju jako puno prostora u dodatnom zdravstvenom osiguranju", rekao je Varga. Ministar je ovom prilikom predstavio i nove modele poslovanja: "Kroz model novog ugovaranja primarne zdravstvene zaštite i bolnica te izlaskom iz Riznice povećali smo kvalitetu, smanjili pritisak na bolnice, liste čekanja. Zahvaljujući dobroj pripremi projekata, očekujemo da ćemo iz fondova EU povući oko 300 milijuna kuna za opremu, izgradnju novih bolnica i jačanje statusa liječnika. Njihov rad stimuliramo i kroz konkretne programe, od Programa plus, Dana otvorenih vrata, hitne helikopterske pomoći, a radimo i na povoljnim stambenim kreditima za liječnike i medicinske sestre. Sustav će biti samoodrživ do kraja 2017. godine, a da pritom ne povećamo participacije", istaknuo je Varga, uvjeren da reforme mogu produžiti očekivano trajanje života sa 75 na 80 godina.

Tatjana Prenđa Trupec, ravnateljica HZZO-a, potvrdila je da se zakonska rješenja koja će reformirati zdravstveno osiguranje tek trebaju donijeti. Promjena u zdravstvu, koju je 2013. godine započela Vlada, uključuje i jačanje privatnog sektora, ali i uvođenje održivosti sustava zahvaljujući izlasku Hrvatskog zdravstvenog osiguranja iz državne riznice, kaže Trupec. Smatra kako je izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz riznice bio pravi potez koji je omogućio provedbu reformi i brže od očekivanog, uveo transparentnost poslovanja, pokrenuo inertni bolnički sustav koji smanjuje gubitke, koji skraćuje liste čekanja i povećava učinkovitost. Također, istaknula je da HZZO nije zadovoljan uvjetima za razvoj dopunskog osiguranja koje bi se prema planovima trebalo izdvojiti u posebnu tvrtku u vlasništvu države. "Mi se nemamo snage boriti s privatnim osiguravateljima koji imaju značajno veće budžete za marketing", kaže Prenđa Trupec.

Ipak, HZZO još uvijek drži najveći dio kolača u dopunskom osiguranju u iznosu od 1,5 milijarde kuna, dok privatnici zajedno drže oko 200 milijuna kuna. Dragan Primorac, predsjednik upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina, renomirani hrvatski liječnik i znanstvenik te svjetski genetičar i forenzičar na Kongresu je istaknuo važnu ulogu regenerativne medicine koja je jedan do najvećih izazova suvremene medicine. "Regenerativna medicina, od ortopedije i medicine boli do farmakogenetike značajno će izmijeniti način liječenja, ali i strukturu troškova liječenja. Možemo li zamisliti što će za budžete značiti samo mogućnost da izliječimo dijabetes i mišićno skeletne bolesti, a za pacijente mogućnost proizvodnje tkiva ili regeneracije vitalnih organa. Niz proizvoda već je na tržištu i daje rezultate. Pametni lijekovi zauvijek će promijeniti medicinu kakvu poznajemo", istaknuo je Primorac.

Panel 'Bolnica 2.0: Može i tehnologija izliječiti hrvatsko zdravstvo' bavio se stanjem hrvatskih bolnica. Na Sv. Duhu je, zahvaljujući relativno novoj opremi dobro, potvrdio je Dragan Schwarz upozorivši da uvijek može bolje. Mladen Fogec iz Siemensa smatra da tehnologija može samo ubrzati postavljanje dijagnoze, no da su zapravo ključni liječnici. Ako želite opstati, morate ulagati, poručio je Boris Labar iz Centra za ekspertnu medicinu, te kazao da je ne početku njegova radnog vijeka pitanje bilo hoće li pacijenti doživjeti nekoliko godina od dijagnoze, dok danas imamo nevjerojatne pomake gdje je doživljenje pacijenata pomaknuto do 80 posto. Jedan od svijetlih primjera u domaćem zdravstvenom sustavu je Boro Nogalo, ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak, koji je predstavio rezultate ove zdravstvene ustanove koja je, iako broji tek 200 zaposlenih, inovativnim i ambicioznim projektima zaslužila titulu ne samo nacionalnog, već i europskog centra izvrsnosti na polju pedijatrije i središnje ustanove u području respiratornih bolesti, alergologije, imunologije i poremećaja spavanja.

Kao prva bolnica u Hrvatskoj s titulom 'Prijatelj djeteta', posluju po ISO 9001:2008 standardima, dok bi u nadolazećim mjesecima trebali postati i prvom domaćom zdravstvenom ustanovom s međunarodnom akreditacijom. Ova je dječja bolnica nedavno otvorila i prvu jednodnevnu dječju kirurgiju na ovim prostorima u kojoj roditelji imaju mogućnost boravka uz svoje potomke čime se moguće traume vezane za boravak u bolnici svode na minimum.  Uz sve to, Srebrnjak je i prvak nacionalnog zdravstvenog sustava u povlačenju novca iz europskih fondova. Dario Rahelić, iz KB  Dubrava, unutar stručnog predavanja na temu 'Dijabetes – epidemija 21. stoljeća' predstavio je hrvatske i globalne negativne trendove vezane uz šećernu bolest. Pejorativni opis epidemijske bolesti, dijabetes nosi zahvaljujući podacima koji svjedoče da svake tri sekunde jedna osoba oboli, dok svakih šest jedna osoba premine od posljedica i komplikacija bolesti. 

Trendovi u dijagnostici
Jozica Šikić, iz zagrebačke KB Sveti Duh, u sklopu teme 'Novi trendovi u kardiologiji' predstavila je brojne studije koje bi trebale poboljšati titraciju terapije kod bolesnika sa zatajenjem srca. Danas, osim potpuno umjetnog mehaničkog srca postoji i potpuno umjetno biološko srce zahvaljujući tehnologiji koja je omogućila njegov razvoj kao odgovor na nuspojave koje su se javljale ranije kod mehaničkog. Mirjana Turkalj iz dječje bolnice Srebrnjak izlaganjem 'Novi pristupi u liječenju alergije' upozorila je na razne alergijske bolesti, poput astme, alergijskog rinitisa i alergije na hranu, koje su u posljednjim desetljeća dosegli razmjere epidemije.  Alemka Markotić iz zagrebačke Klinike za infektivne bolesti održala je predavanje 'Novi trendovi u dijagnostici i liječenju infektivnih bolesti' u kojem se govorilo o posljedicama infektivnih bolesti. Osim što su se odrazile i na političke, ekonomske, demografske i socijalne promjene, suvremeno je društvo i danas opterećeno tim bolestima, pred farmaceutskom je industrijom i dalje stoji pravi izazov, tvrdi Alemka Markotić.