Uspješnost banaka ne pretače se u BDP i oporavak gospodarstva jer ono ne osjeća korist od stabilnosti i profitabilnosti banaka. Zaključak je to posljednje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, održane u srijedu, koja je završila pozivom bankama da snize kamatne stope. “Prosječna kamata na kredite gospodarstvu koja sada iznosi šest posto može biti niža, a bankari su najavili da će ulaskom Hrvatske u EU kamate biti kao u eurozoni”, rekao je predsjednik GSV-a Matko Bolanča, predsjednik Uprave Plive. Bankari pak oštro odgovaraju; najveća korist ekonomiji jesu upravo stabilne banke, a za niže kamate mora se sniziti rizik države jer u suprotnom bankama prijete gubici!

Prerizični klijenti
“Oslobađanjem devizne pričuve HNB je učinio velik korak, a sad je trenutak da banke tu relativnu vrijednost pretoče u gospodarsku učinkovitost”, istaknuo je Bolanča, apeliravši na banke da ne budu samo vlasnice nekretnina, nego i sudionice gospodarskih procesa. U RBA banci odgovaraju da se “o učinkovitosti tvrtki moraju brinuti njihove uprave i dioničari, a ne banke. Napuštanje ekonomskih kriterija u kreditiranju najsigurniji je put k insolventnosti”. Neslužbeno bankari kažu da iako novca ima u optjecaju, to ne znači da ga ima i za plasman jer nema kvalitetnih klijenata. “Većina i dalje traži kredite za zatvaranje postojećih zaduženja ili nekretnine, a ne za investicije i razvoj. U takvoj konstelaciji bolje je da je novac ostao na računu HNB-a nego da ga se plasira”, kaže jedan bankar. U Ersteu pak podsjećaju da je HNB oslobodio novac, no istodobno smanjio stopu remuneracije (kamata na izdvojena sredstva), što je djelomično poništilo efekt oslobađanja.

Rast kreditiranja
Direktor HUB-a Zoran Bohaček podsjeća da su plasmani tvrtkama u 2010. porasli za 9,3 mlrd. kuna (oko 3 posto BDP-a), što je najviše u regiji, dok se 2011. očekuje rast kredita velikim tvrtkama oko 12%. “Vidljivo je da su banke spremne kreditirati gospodarstvo, a tako će biti i u budućnosti”, poručuje. Većina ideja, kažu bankari, od poreza na banke preko ukidanja valutne klauzule do identificiranja tko zarađuje na jačanju franka, u biti je promašena. “Kamate određuje rizik zemlje, odnosno neprovođenje reformi, kako na državnoj, tako i na mikrorazini, a tvrtke koje se žale na visinu kamatnih stopa većinom nisu odradile restrukturiranja dalje od otpuštanja”, kaže naš sugovornik.

Pozadina

Bolanča mimo HUP-a
Premda je predsjednik Uprave Plive Matko Bolanča predstavnik poslodavaca u Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV), poziv bankama da snize cijenu novca odradio je na “svoju ruku”, doznajemo. Sindikalac Krešimir Sever pak smatra da bi se u Hrvatskoj trebao uvesti porez na bankarske transakcije uz obrazloženje da na njemu inzistira svjetska sindikalna scena.