Ostvarivši dobit prvi put u posljednjih nekoliko godina, Pliva je počela skidati sa sebe stigmu posrnule tvrtke koju je pojeo “zločesti” izraelski div Teva i podijelio 800 otkaza. Proizvodnja raste, najavljuju se investicije i zapošljavanja. Doduše, osim od vlastitih snaga Uprava na čelu s Matkom Bolančom vjetar u leđa očekuje i od države. Štoviše, između redova bi se moglo iščitati da su navedene Plivine najave upitne bez Vladinih mjera koje bi trebale podignuti konkurentnost kompanije i cijelog sektora. Pliva se stoga upravo i pojavila kao perjanica novoga klastera domaćih proizvođača lijekova koji će, potpomognut timom svjetskog stručnjaka za konkurentnost i strategiju poslovanja Michaela Portera, pred Vladu uskoro staviti gotov prijedlog mjera ustroja sektora.

Najavili ste osnivanje klastera domaćih proizvođača lijekova. Koji je njegov cilj?
U proljeće 2009. pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca osnovana je Udruga proizvođača lijekova i tada smo počeli tragati za boljim ustrojem farmaceutske proizvodnje. Prilikom restrukturiranja Plive koje se odvijalo u to vrijeme puno smo naučili, dobili uvid u pozitivne prakse drugih zemalja. Počeli smo proučavati kako države potiču razvoj farmaceutske industrije a da ne naruše tržišnu utakmicu. Želja nam je bila skupljena znanja iskoristiti i šire. Analizirali smo zakonske regulative i kapilarni utjecaj na gospodarstvo, ustroj cijelog sektora, i to u nastojanju da razvijemo partnerski odnos sa svima koji proizvode lijekove u Hrvatskoj, kako bismo zajednički bili što konkurentniji. Kroz analizu i suradnju sa svima koji nas opskrbljuju proizvodima nastojimo stvoriti kvalitetniju, a opet jeftiniju vrijednost. U vrijeme kad je udruga nastajala u Hrvatsku je došao i “otac konkurentnosti” Michael Porter. S njegovim suradnicima smo ovih dana sklopili ugovor o suradnji i vjerujemo da će nam to pomoći da kroz klaster budemo konkurentniji na domaćem i međunarodnom tržištu. Pokušavali smo i prije svoje potrebe prezentirati na raznim “mjestima odlučivanja”, no uvidjeli smo da bez konkretnog i razrađenog prijedloga nema percepcije s druge strane. Ovog puta ponudit ćemo razrađena rješenja s analizom i implementacijom kao i konkretne prijedloge izmjena zakona i pravilnika, nakon čega očekujemo da će se stvari početi mijenjati.

O kakvim je prijedlozima riječ?
Cilj nam je ponuditi rješenja koja bi relativno fiksan porezni sustav učinila fleksibilnijim te dinamično poticajnim. Sada u nekim elementima postoji naznaka te dinamike, ali ne i za naš klaster pa malo koja članica može reći da je od nekog dijela poreznog sustava izvukla posebnu korist. Radit ćemo na tome da država poreznim stimulacijama i izravnim poticajima omogući malim i srednjim tvrtkama, koje prate velike sustave, ulaganje u istraživanje i razvoj kako bi razvojem svojih proizvoda bili kvalitetniji i jeftiniji. Postignemo li to, imat ćemo bolju osnovu za razvoj proizvodnje i omogućiti dobavljačima da suradnjom s nama veći udio svojih proizvoda izvoze na visokokonkurentna tržišta.

Pretpostavljam da mislite na svoje dobavljače?
Na lokalnom tržištu Pliva je lani ostvarila više od 600 mil. kuna prodaje, a od domaćih proizvođača kupila je roba i usluga u vrijednosti milijardu kuna. Znači da uzimamo više roba i usluga nego što država kupuje lijekova od nas. Riječ je o gotovo tisuću dobavljača, a iza njih su i njihovi dobavljači. Poenta je da za ovaj stupanj proizvodnosti razdioba bude za sve malo bolja, a da naši dobavljači dobiju lakši pristup vlastitu razvoju te da postanu učinkovitiji i jeftiniji. Većina tih tvrtki je premala da sama ulaže u istraživanje i razvoj, ali može im se omogućiti suradnja s drugim ustanovama poput sveučilišta. Svakoga kvalitetnog dobavljača namjeravamo preporučiti našim vanjskim članicama tako da postanu i njihovi izravni dobavljači.

Može li to povećati njihovu konkurentnost u odnosu na Kinu i njihove dobavljače koji konkuriraju cijenom?
Točno je da je Kina budući proizvođač svijeta i mi već jesmo pod pritiskom cijena iz Kine i Indije, ali moramo biti učinkoviti da pobijedimo tu konkurenciju. U našem klasteru roba je manje osjetljiva od nekih drugih pa već danas imamo mogućnost izvoza i u daleke zemlje kao što su SAD ili Kina. Kineska niska cijena počiva na gotovo besplatnoj radnoj snazi te snažnom ulagačkom valu, no još su parametri kvalitete u nekim granama niži nego na razvijenim tržištima, što također utječe na cijenu. Što smo mi kvalitetniji i učinkovitiji, to lakše možemo konkurirati kineskim cijenama. Treba imati na umu da će i u Kini vrlo brzo tražiti veće plaće. Krenu li oni biti kvalitetniji kao radnici, dizat će i cijenu pa očekujemo da će njihova konkurentnost što se tiče cijene rada padati.

Nije samo Kina jeftinija, tu su i druge europske zemlje?
Jesu. To je pitanje s kojim se mi stalno susrećemo u nastojanju da budemo što konkurentniji unutar Teva grupe. Prema cijeni rada od nas su konkurentnije Mađarska, Poljska, Češka… Tako je godinama, ali treba znati da su i prije bili mnogo jeftiniji od nas. Pitanje je koliko će još dugo moći biti jeftiniji.

Dakle, vrijeme radi za vas?
Vrijeme i cijena rada su jedna dimenzija, ali isto tako je važna učinkovitost. Pliva ima dobru opremu i ljude koji su na njoj puno naučili. Brzo možemo prilagoditi svoje poslovanje, strojeve, ljude i procese. To se odnosi na situacije kada Teva s neke druge lokacije seli proizvodnju i procese. Nama su dovoljna dva-tri mjeseca za nešto što su drugi radili godinu dana. Po tome smo među najjačima u grupi, što povećava našu internu konkurentnost.

Kako je to moguće?
Uz puno uloženog novca, edukacije i stručnjaka koji su prošli kroz Plivu. Sve to dalo je visoku razinu kvalitete ljudi koju drugi nemaju, i to su nam rekli svi koji su došli iz Teve. Kad su vidjeli rezultate u transferima proizvoda, prepoznali su učinkovitost koja se ne sreće često u našem okruženju.

Ali Teva novi pogon radi u Mađarskoj. Zašto nisu odabrali Hrvatsku, odnosno Plivu?
Mađarska država je prepoznala važnost daljnjeg razvoja industrije i unatoč krizi našli su način da privuku investiciju.

Kakvi su vam planovi za proširenje proizvodnje, eventualne investicije te povećanje broja zaposlenih?
Sa 2,2 milijarde tableta koliko smo proizvodili kada nas je Teva preuzela, početkom 2010. dosegnuli smo 3,3 milijarde, a godinu planiramo završiti na 4 do 4,3 milijarde. Iduću godinu je plan doći do 5,3 milijarde tableta. Cilj je 2011. i 2012. otvoriti novu proizvodnu liniju koja otvara mogućnost da dostignemo donedavno nezamislivih 12 milijardi. U proizvodnji aktivnih farmaceutskih supstancija koje se godinama rade u dva proizvodna pogona cilj nam je u sljedećih dvije godine udvostručiti proizvodnju, što nužno nosi i nove investicije. Hoće li se to ostvariti, znat ćemo brzo, a ima ozbiljnih naznaka da hoće.

Udruživanje s Mavotom, koja je ušla u obvezu preuzimanja Medike, potvrdilo je Plivinu strategiju da ostaje u suvlasništvu veledrogerije. Koji je njezin cilj?
U Medici smo godinama suvlasnici 24,7% dionica i nikad nismo imali apsolutnu većinu. Za sada su u suvlasništvu i Krka i drugi investitori, a nekoć je bio i Lek. Cilj nam je da kao odgovoran dioničar potpomognemo Mediku da bude konkurentnija i efikasnija. Medika je samo jedan od naših prodajnih kanala i tako će i ostati, no vidimo je i kao uzor te predvodnicu kada je u pitanju učinkovitost i profesionalna organiziranost. Ne treba zaboraviti da je zbog otežane naplate i dalje riječ o vrlo osjetljivom području. Naplata varira od 200 do 300 dana, potrošnja lijekova pada, a svi koji iza sebe imamo mnogo dobavljača nastojimo i dalje održati naplatu između 40 i 60 dana.

Mislite li da će ugovor o etičkom oglašavanju lijekova, koji ste i vi kritizirali, ipak doživjeti neke izmjene?
Morat će jer nisu jasna dva aspekta. Nejasno je kako će kompanije prikupljati podatke o zdravstvenim djelatnicima s kojima imamo marketinški odnos. Iznošenje osobnih podataka bez suglasnosti tih osoba protivno je zakonu, a neki liječnici ne žele da se njihovo ime navodi jer se boje da bi se to moglo upotrijebiti protiv njih. Nadalje, u ugovor ulaze i donacije koje zakon istodobno definira kao sredstva bez protuusluge. Očekujemo da će se u idućem razdoblju ugovor pretvoriti u pravilnik kako bi bio transparentniji.

Ulaganja 2011.

Kad se mogu očekivati nove investicije u Plivi?
Za neke od projekata odluku ćemo znati za nekoliko mjeseci, no iduća godina je ključna za odluke o investicijama. Moramo se nastaviti dokazivati, a da u tome uspijevamo, vidljivo je i kroz porast proizvodnje od gotovo 30%, dok se neki Tevini pogoni u svijetu zatvaraju. Drugi dokaz je najava novih ulaganja.

Može li se to provesti bez izmjene državne politike prema vašem klasteru?
Vjerujemo da postoji način da mi budemo konkuretniji, a da država od toga ima veće koristi nego danas. Ključno je razumijevanje, a mi vjerujemo da ga možemo postići.

Uskoro jedinstven lijek

Što je s izlaskom generičkoga onkološkog lijeka koji ste najavljivali kao snažan vjetar u leđa za Plivu?
Aktivnosti vezane za taj lijek teku prema planu i taj bi projekt trebao zaživjeti najkasnije krajem godine. Pliva će biti prva u Europi s tim generičkim lijekom. Za početak, planiran je njegov izlazak na hrvatsko tržište, a poslije ćemo s njim izaći i na ostala tržišta regije.