Poslovanje hrvatskih banka u 2012. karakterizira pad dobiti prema 2011., a posljedično i smanjenje povrata na kapital i aktivu, ali to nije zabrinjavajuće jer je njihova kapitalna adekvatnost među najvišima u svijetu i ako dođe do gospodarskog rasta one imaju dovoljno sredstava da kreditima slijede i gospodarstvo i državu, rekao je danas direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček.
Na predstavljanju HUB-ove analize "Regulacija, troškovi i dobit banaka: kao kad je kriza počela", Bohaček je podsjetio da je do kraja rujna dobit banaka prema istom razdoblju lani smanjena 16,5 posto, a samo u trećem kvartalu za više od 19 posto.
No, istaknuo je, Hrvatska spada među zemlje u bazi MMF-a s najvišom kapitalnom adekvatnošću banaka, koja je viša od 20 posto, a ako je kapitalna baza tako visoka i umjerena dobit je dobra, jer je sustav kompletno stabilan.
HUB-ova je analiza pokazala da je ove godine primjećen i pad kamatne marže zbog rasta troškova izvora sredstava. To znači da su kamatni troškovi rasli (za oko 12 posto), a kamatni prihodi padaju ili stagniraju, zbog čega je kamatna marža blizu svog povijesnog minimuma. Niti trošak regulacije banaka više ne igra bitnu ulogu u njihovom određivanju, jer je on već sada na povijesnom minimumu i ima tendenciju smanjivanja, ako HNB popusti neke od regulatornih mjera u slučaju da se pokaže potreba prolongiranjem krize ili slično, kazao je Bohaček.
Što se pak tiče stabilnosti banaka i cijelog financijskog sustava Bohaček ističe da tu nema problema i da banke mogu podnijeti još malo produljenje krize, jer imaju dovoljno rezervi. One, naime, pola operativne dobiti 'čuvaju' za pokrivanje rezervacija, a druga polovica ostaje kao određena zona sigurnosti i prije nego se dotakne kapital banaka.
Bohaček se osvrnuo i na utjecaj pada kreditnog rejtinga Hrvatske na kamatne stope, rekavši da su kamatne stope tržišna veličina koja ovisi o više parametara, među kojima je i trošak izvora sredstava. Međutim, istaknuo je, pad rejtinga nema izravne veze s time, već će tržište samo odrediti kako će se taj trošak kretati.
To se, kaže, vidjelo odmah nakon pada rejtinga, kada je taj trošak neznatno povećan, za 0,2 posto (cijena državnih obveznica), što se može dogoditi i bilo kojeg drugog 'normalnog' trgovinskog dana, a da li će se sve vratiti kako je bilo ili će trošak zaduživanja dalje poskupljivati pokazat će sljedeći mjeseci.
Sve to govori da ako dođe do buđenja gospodarstva i početka gospodarskog rasta banke imaju dovoljno kapitalne adekvatnosti i dovoljno rezervi, dakle dovoljno sredstava da plasiraju nove kredite te čak i da nemaju dovoljno domaćih sredstva opet se mogu okrenuti prema izvorima vani bez većih ograničenja.
U ovom trenutku za to nema potrebe, jer nema potražnje, ali ako dođe do porasta, banke će gospodarstvo slijediti svojim kreditima i nema velike opasnosti da ih država istisne jer ima rezervi da se pokrije i povećano financiranje države u zemlji, kazao je Bohaček.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Korekcija, Herr Boffin: banke u Hrvatskoj oduvijek žive od kupovanja državnih obveznica i trezorskih zapisa – ali još više od financiranja stanovništva. Mislim da im je financiranje stanovništva još važniji izvor prihoda od države.
Svake godine suma kredita odobrenih stanovništvu (posljednjih godina uvijek nešto iznad 120 milijardi) uvijek je daleko viša od sume kredita odobrenih gospodarstvu. Točno je doduše da po kriterijima za odobrenje kredita u tržišnoj ekonomiji jako malo poduzeća u Hrvatskoj zadovoljava osnovne kriterije za odobrenje kredita. Zato je tu (za sada još uvijek)stanovnišvo koje izgleda ima beskonačno strpljenje i u stanju je – izgleda – sve mirno podnositi.
HNB izdaje publikaciju “Financijska stabilnost” (iako bi joj naslov “Monetarna stabilnost” bio mnogo primjereniji)koja je mnogo zanimljivija sa sociološkog nego sa bankarskog stanovišta.
Podsjetimo i ovom prilikom da 47,7% cjelokupne bankarske aktive u Hrvatskoj otpada na samo dvije banke – Intesa San Paolo i Unicredito. Kako upozorava Fitch Ratings, niti jedna evropska država nema ovako nepovoljnu stratešku poziciju.
Ja bih tu za rješavanje problema angažirao Dragutina Lesara i njegove takozvane laburiste da to jednom za svagda riješe.
Bohacek, banek su bile visoko kapitalizirane. Sada, kada bi ikazale realno “lose kerdite” morale bi zatraziti dokapitalizaciju vlasnika. HNB i novi Guverner ignoriraju realno stanje bilanci banaka.
Banke pak svojim vlasnicima (u inozemstvu) salju pomoc i repatriraju kapital ignorirajuci mizeriju koaj raste u bilancama.
Isto tako, banke zadnje dvije godine radije financiraju drzavu (najpouzdaniji duznik) nego gospodarstvo koje je u teskom stanju.
Uglavnom, Bohacek laze/pusta spinove.
Uključite se u raspravu