Ugostiteljima se upalio alarm: Cijene će morati gore

Autor: Marija Crnjak , 09. travanj 2017. u 10:30
Ivan Bogović, predsjednik Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK

Tužno je što se danas ugostitelji bave analizom svojih financijskih troškova, raznim kalkulacijama na koji način zatvoriti financijsku konstrukciju, umjesto da razmišljaju kako povećati kvalitetu.

Već u prva tri mjeseca ove godine pokazalo se da je rast stope PDV-a s 13 na 25 posto, uz brojne postojeće namete ugrozilo poslovanje ugostitelja, pogotovo na kontinentu koji upravo na gastronomiji kani graditi svoj budući razvoj, upozorili su početkom tjedna ugostitelji okupljeni u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Najavljuju stoga izradu analize o utjecaju poreza i svih ostalih nameta na ugostiteljsku djelatnost, što bi im trebalo poslužiti u budućim pregovorima s Vladom na koje se spremaju. O problemima djelatnosti razgovarali smo s Ivanom Bogovićem, predsjednikom Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK.

Kažete da je situacija u ugostiteljstvu alarmantna. Što su vaši najveći problemi?
"Situacija u ugostiteljskoj djelatnosti je samo preslika onog što se događa na cijelom turističkom tržištu Hrvatske. Rijetko koji resor je doživio toliko promjena propisa i raznih dodavanja parafiskalnih nameta kao što je slučaj s ugostiteljstvom. Usto se suočavamo s negativnim imidžem u javnosti, što vuče korijene još iz bivšeg sustava kad se na ugostitelje gledalo kao na mutne birtaše koji se bogate na račun radnika i države. U trenutku kada je hrvatski turizam bio u najvećem usponu krenulo se s uvođenjem mnogih nameta, od uvođenja HACCP, spomeničke rente, fiskalizacije, poreza na potrošnju te raznih komunalnih davanja, pa do mjenjanja stopa PDV-a kroz kratki rok. Istodobno su poskupjele sve namirnice koje su pratile poskupljenja goriva i ostalih nameta koje su imali naši dobavljači. Paralelno smo ulagali u podizanje kvalitete naše usluge, da bi mogli ostati konkurentni na turističkom tržištu svijeta.

Je li zbog tih nameta došlo do pada kvalitete? Hoće li se to dogoditi zbog porasta PDV-a ili će rasti cijene?
Kvaliteta neće doći u pitanje, jer naši ugostitelji poštuju i vole svoj posao od kojeg žive. Unatoč svemu, Hrvatska je dobila prvi restoran s Michelinovom zvjezdicom te tridesetak priznatih Michelinovih restorana. Cijene su i dalje konkurentne jer gosti koji posjećuju Hrvatsku nisu spremni na bitno veće cijene. Porast cijena još uvjek nije najsretnije  rješenje, ali će to biti neizbježno. Tužno je što se danas ugostitelji bave analizom svojih financijskih troškova, raznim kalkulacijama na koji način zatvoriti financijsku konstrukciju,  umjesto da razmišljaju kako povećati kvalitetu. Podizanje poreza je jednako pogodilo i kafiće i restorane jer je svima trošak poslovanja strašno porastao. 

 

10-15 posto

bit će rast cijena u restoranima na Jadranu u ovoj turističkoj sezoni, zbog rasta PDV-a na ugostiteljske usluge

Prilikom donošenja porezne reforme za dizanje PDV-a predbacivali su vam da niste spuštali cijene prilikom spuštanja stope. Zašto bi ugostitelji imali povlaštenu stopu?
Samo spuštanje stope na 13% ugostiteljima je došlo kao rasterećenje, jer su željeli ostati konkurentni na tržištu koje je iz godine u godinu raslo i bilo sve zahtjevnije. U tom periodu nitko od ugostitelja nije dizao cijene, a naši dobavljači su podizali cijene, što su pak opravdavali poskupljenjem goriva i troškova dostave, radne snage… Da bi u ostalim segmentima pratili turističku ponudu i tržište Europe, mislim da bi i svi ostali nameti i davanja prema državi trebali pratiti namete u konkurentnim zemljama. U Europi tek dvije ili tri zemlje imaju veća davanja od Hrvatske. Mnogi ugostitelji na kontinentu još nisu podizali cijene da ne izgube goste. Neki zagrebački ugostitelji podigli su cijene za deset do petnaest posto, zbog čega im se u jednakom postotku smanjio promet zbog nezadovoljnih gostiju. Na moru su kolege najavile jednaka poskupljenja za 10-15 posto, iako smatraju da to nije dobro jer će izazvati nezadovoljstvo kod gostiju.

Čini se da je još već problem nedostatak kadrova. Što treba poduzeti da se nađu kadrovi? 
Upravo je nedostatak kadrova velik problem. Suočeni smo s velikim odljevom ljudi koji posao traže van granica Hrvatske, tako da nismo svjesni što nas čeka kad se sezona zahukta. Upravo je i nedostatak zanimanja učenika za upis u ugostiteljske smjerove dokaz o tome koliko ugostiteljstvo nije lagano niti privlačno.  Za turizam i njegov daljnji razvoj u Hrvatskoj ključno je pitanje kadrova i dostupnosti radne snage. Puno je mjera i HGK i Hrvatska udruga poslodavaca rade na tome sustavno mjesecima.  Tražimo aktivinu ulogu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potom izmjene radne regulative i propisa o zapošljavanju kako bi se omogućio rad svima koji žele i mogu raditi u turizmu, od učenika do umirovljenika, kao i privremeni i povremeni rad. Potom predlažemo sklapanje bilateralnih sporazuma sa susjednim zemljama, prvenstveno BiH i Srbijom, te uvođenje modela dobivanja radnih dozvola po potrebi kroz izmjene Zakona o strancima, kako bi se omogućio rad sezonaca. Također je potrebno kroz poreznu reformu tražiti priznavanje troškova smještaja sezonaca neoporezivima po osnovi poreza na dohodak. 

Koliko stranih radnika je potrebno turizmu i ugostiteljstvu? 
Iako je od strane turističkog sektora iskazana potreba za oko 1000 dozvola za zapošljavanje stranih radnika za 2017. godinu, odlukom o utvrđivanju godišnje kvote određeno je samo 175 dozvola. HGK je ukazala da to neće biti dovoljno.  Sustav kvota za zapošljavanje stranih radnika u kojem se jednom godišnje procjenjuje potreba za stranom radnom snagom po točno određenim zanimanjima nije prilagođen izrazito dinamičnim okolnostima poslovanja, rastu i kontinuiranom razvoju turističkog sektora te ga je potrebno liberalizirati.  U ovom trenutku nije moguće iskazati točan broj stranih radnika koji je  potreban za zapošljavanje u turizmu, ali od samo određenog broja tvrtki turističkog sektora koje su sudjelovale na Danima poslova u turizmu iskazana je potreba za zapošljavanje oko 7000 radnika. Nedostaje nam ne samo kvalificirana radna snaga (konobari, kuhari), već i pomoćni radnicina poslovima čišćenja, održavanja hortikulture…

Spominjali ste problem edukacije, nastavnih programa, lošeg imidža struka. Što predlažete u tom smjeru i što se već radi? I zašto bi netko išao u konobarsku školu ako svatko "s ceste" može konobariti?
Problem je u tome što obrazovni sustav u Hrvatskoj ne motivira mlade ljude, te ne postoji suradnja realnog sektora i ugostiteljskih škola, odnosno ona je tu samo da zadovolji formu.Mladi su prepušteni sami sebi i naravno da ne mogu odlučiti sa 14 godina što će biti njihovo zanimanje ili poziv, u to ih netko mora uputiti, dočarati im, zaintrigirati ih, a ne prepustiti da se školuju samo zato što moraju završiti bilo koju srednju školu. To se mora promijeniti, trebaju se raditi nacionalne kampanje na kojima bi se djeci još u osnovnoj školi govorilo i animiralo ih o poslu u turizmu, a ne da ih se još odgovara i samo šalje u neka druga zanimanja, pa mladi nakon završetka škole ostanu na ulici. Trebalo bi uvesti model cjeloživotnog obrazovanja, voditi mlade na ljetne prakse, animirati ih da shvate da je turizam jedna lijepa i vodeća grana hrvatskog gospodarstva, te da se od posla u turizmu može živjeti u Hrvatskoj, a ne da se mora ići preko granice. 

Čule su se kritike protiv HOK-a koji naplaćuje majstorske ispite umjesto da se zalažu za modernizaciju edukacije? jesu li ugostitelji i dvije komore razjedinjeni i je li to dobro u procesu lobiranja prema vladi?
Naprotiv, s kolegama iz HOK-a imamo izuzetnu suradnju i pokušavamo stvari sagledati s nekoliko strana i donijeti najbolje prijedloge i zaključke po kojima bi postupali. Svatko ima svoje argumente i demokratski ih je izložiti. Dobro je da svi ne mislimo isto, što nas na taj način sve skupa prisiljava da pronađemo argumente u prilog teza koje zastupamo. I udruženje hotelijera pri HGK i udruženje Ugostitelja pri HGK su složni u tome da dodatni pro-forma dokument kao što je majstorski ispit, koji u suštini ne donosi kvalitetu, postaje samo dodatni namet. Imamo situaciju gdje su protiv toga istupile najviše upravo velike ugostiteljske tvrtke, koje imaju vlastite edukacijske centre i koji kontinuirano školuju kadrove za operativne poslove u ugostiteljstvu.

Pitanje plaća

Kritiziraju poslodavce u ugostiteljstvu da slabo plaćaju radnike. Imate li pouzdane informacije je li to istina? Zašto plaće nisu više?
Mislim da su priče o neplaćanju radnika populističke. Ja osobno takve poslodavce ne poznajem. Hrvatska je zemlja koja ima svoj zakon o radu i svi se njega trebamo pridržavati i ispoštivati ono što smo potpisali sa svakim pojedinim djelatnikom u ugovoru u radu, a za sve ostalo imaju nadležne institucije koje to kontroliraju. Što se tiče same plaće, ona je u odnosu na cjelokupne prihode i rashode tolika koliku poslodavac može isplatiti u odnosu na ostale obaveze s kojima je opterećen. Smatram da bi svi bili sretniji da plaće dođu u rang ostalih europskih zemalja, ali to je jedino moguće ako i cijena proizvoda i usluge ide prema gore i poraste cjelokupna potrošnja.

Komentari (12)
Pogledajte sve


Nabavna cijena

KAVA S MLIJEKOM …………………………1.67 KUNA…………….bez PDV-a !

Ako hoćete detalje , može sutra iz kompjutera……izvađeni i preračunati iznos kave i mlijeka…ostalo
je marža….do 9.00 kuna / sa PDV-om od 25 %./.


Aj. Volim detalje

Nabavna cijena

KAVA S MLIJEKOM …………………………1.67 KUNA…………….bez PDV-a !

Ako hoćete detalje , može sutra iz kompjutera……izvađeni i preračunati iznos kave i mlijeka…ostalo
je marža….do 9.00 kuna / sa PDV-om od 25 %./.

A slusaj, koliko te ispadne ta salica kave ako je prodas za 10 ili 12kn. Nemoj mi reci da se ne isplati, evo i u slavoniji je kava skocila na 8-9kn. Sve je pitanje koliko se puta izmjeni terasa.

U lancima hotela pripreme za sezonu pocinju u 1-2mj i ugovori im u pravilu traju 9-10 mjeseci.
Istina, od 3-5, al fora je da matematika nalaze da je isplativije raditi za 3 u slavoniji nego za 7 na moru.

New Report

Close