Vlada planira osnovati “task force” (radnu grupu) za velike ulagačke projekte, zaustavljene zbog administrativnih i drugih prepreka, a činit će ga predstavnici institucija u kojima je nastao zastoj. To je jedna od 50-ak mjera iz Akcijskog plana uklanjanja prepreka ulaganjima koji je u Banskim dvorima donesen u četvrtak kao odgovor na primjedbe na investicijsku klimu u Hrvatskoj. Ministar gospodarstva Đuro Popijač kaže da su mjere temeljene na sugestijama koje je dobio od investitora, veleposlanstava, trgovačkih predstavništava te Svjetske banke.

Novi kriteriji za poticaje
Osim takvih ad-hoc mjera, Akcijskim planom najavljuju se promjene nekih zakona koji utječu na investicijsku klimu, kao i pojačavanje servisnih aktivnosti s rokovima provedbe. Tako se do prosinca ove godine očekuju promjene Zakona o poticanju ulaganja, kojim će se za dobivanje poticaja odvojiti kriteriji visine ulaganja i broja zaposlenih jer određena, primjerice robotizirana proizvodnja, ne zahtijeva visoku zaposlenost. Njime će se definirati i sektori s visokom dodanom vrijednošću koji se potiču, te područja koja mogu računati na određene poticaje s obzirom na stupanj trenutnog razvoja. U okviru tog zakona planira se takozvani ‘one stop shop’ pristup provedbi ulaganja, a strategija privlačenja tazv. greenfield ulaganja u idućih 20 godina planirana je za lipanj iduće godine. Pokretanje novog ulagačkog ciklusa i izrada Kataloga investicijskih projekata spremnih za ulaganje tempirano je za listopad iduće godine. Dio akcijskog plana su i mjere za “unaprjeđenje platnog morala”, pa će tako Ministarstvo financija i Financijska agencija najkasnije u prosincu ove godine morati definirati instrumente sigurne naplate potraživanja, odnosno prisilne naplate. Mjesec poslije planira se proširiti obuhvat registra obveza po kreditima (HROK) na trgovačka društva. Vremenski obuhvat za negativne informacije, poput onih za neplaćanje ili kašnjanja proširit će se na više od dvije godine.

Brže, bolje, lakše…
Predviđa se pojednostavljenje i ubrzanje procesa izdavanja radnih dozvola, definiranje rokova u kojima poduzetnik može računati na priključenje u elektrodistribucijsku mrežu, pojednostavljenje procesa kupoprodaje nekretnina, smanjenje cijene gradnje poslovnih zgrada te rješenje pitanja vlasništva jer se značajan dio državne imovine još vodi kao društveno vlasništvo. Ministarstva bi na internetskim stranicama trebala omogućiti servise poput simulacije visine naknade za prenamjenu poljoprivrednog u nepoljoprivredno zemljište, dati pregled poslovnih prostora u vlasništvu države kao i dati na uvid registar koncesija. “Ovime smo pokazali da znamo slušati i znamo čuti”, poručila je, predstavljajući te mjere, premijerka Kosor.

Otpuštanja

52.656 zaposlenih
U tijelima državne uprave zaposleno je 52.656 tisuća ljudi, a 5890 je na rukovodećim funkcijama.

Dva za jednog
Osnovni kriterij smanjenja zaposlenosti bit će dolazak jednog novog za dva službenika koja odlaze. Neće biti prijevremenih umirovljenja. “Ovo nije antibirokratska revolucija”, kaže Slobodan Uzelac.