Bez zaštite autorskih prava nema inovacija

Autor: Ana Blašković, Bernard Ivezić , 11. travanj 2013. u 19:25
Mislav Kraljević iz Pfizera i Ivan Vidaković predsjednik AmChama Hrvatska/PIXSELL

U Hrvatskoj osuda za krađu intelektualnog vlasništva ima, ali one su sporadične, postupci su dugi i nedostaje educiranih sudaca.

Intelektualno vlasništvo temelj je konkurentnosti i gospodarskog razvoja svake zemlje pa su danas, u globaliziranom svijetu u kojem godišnje štete od krivotvorina dosegnu 250 milijardi dolara, zakonska regulativa i međunarodna suradnja važnije nego ikad prije.

Ključna je to poruka 4. konferencije o intelektualnom vlasništvu Intelektiv u organizaciji Američke gospodarske komore (AmCham). Veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Kenneth Merten rekao je da problem piratstva nije samo borba protiv kriminala. "Na taj način ne bogate se samo kriminalci nego se smanjuje kreativnost, ali i povećavaju problemi zdravlja i sigurnosti ljudi. Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj svjesno je tih problema i nastoji što više surađivati s lokalnim institucijama", rekao je Merten. Pohvalio je domaću carinsku upravu i Luku Rijeka naglasivši da sve zemlje, uključujući i Hrvatsku moraju puno raditi na poboljšanju zaštite. Hrvatska je uglavnom tranzitna zemlja i odredište za krivotvorine.

Na tržištu se najčešće nađu odjeća, obuća te modni dodaci poput torbica, remena i naočala koji su, iako znatno lošije kvalitete, kupcima cjenovno prihatljiviji što je povećalo njihovu atraktivnost u krizi. Policija stalno provodi akcije, ponekad se umjerava na kritične točke kao što je obala tijekom turističke sezone, a djeluje i po dojavama, kaže Kristina Posavec iz Policijskog USKOK-a. "Izuzetno je važno osvijestiti građane o štetnosti krivotvorina  i činjenici da su te aktivnosti nelegalne premda policija neće progoniti osobu koja je 'downloadala' jednu pjesmu s interneta", kaže Posavec.

Piratizacija filmova
Piratizaciji glazbe i filmova u posljednje se vrijeme priključila i piratizacija domaćih TV serija i drugih sadržaja, a država da bi sve to spriječila poduzima vrlo malo moglo se čuti na otvornom panelu konferencije. Johannes Züll, predsjednik uprave RTL-a Hrvatska kaže da njihovu TV sapunicu Ružu vjetrova piratiziraju na internetu i preko nekih kabelskih operatera. "Najveći problem je što se naš autorski sadržaj nelegalno streama u BiH i Srbiji, kao i preko interneta pa trpimo štetu i mi i hrvatska domaća produkcija koja radi TV serijal Ružu vjetrova", kaže Züll. Nije želio pobliže objasniti tko to točno radi već je samo rekao da "ima i manjih kabelskih operatera" i da tehnologija to danas čini vrlo jednostavnim za izvesti. Adrian Ježina, član Uprave za multimediju, cloud i fiksni pristup Vipneta ističe da je nelegalan streaming, odnosno prenošenje TV i drugog video sadržaja, velik problem. "Paradoks je da kako raste broj korisnika brzog interneta u Hrvatskoj paralelno raste i ponuda piratiziranog TV i video sadržaja koji su dostupni preko raznih portala i peer-to-peer servisa, a jedno što nama koji se borimo za poštivanje autorskih prava ide u prilog je činjenica da korisnici u regiji preferiraju lokaliziran sadržaj", ističe Ježina.Hrvoje Krstulović, vlasnik i direktor Blitz film i videa kaže da je problem edukacija. Navodi da su se u zadnjih deset godina zakoni značajno poboljšali, ali se ne provode u praksi. "Zato smatram da ćemo u idućim godinama evidentno doći do toga da se mora uvesti neka kontrola na internetu", tvrdi Krstulović. Pojašnjava da se Blitz bori protiv piratizacije tako da svjetske premijere filmova prikazuje u isto vrijeme ili čak dan ranije nego u SAD-u.  Nenad Marčec, glavni direktor za ZAMP u HDS-u kaže da su štete i za glazbenike sve veće jer su stasale generacije koje su se navikle na piratizirani sadržaj preko interneta. Međunarodnu borbu protiv krivotvorenja nadgleda i koordinira Interpol koristeći sustav internacionalnih obavijesti. Najveći dio borbe protiv krivotvorina uglavnom je fokus na konkretne proizvode, kaže Simone di Meo iz Interpola. 

Ulaganja u inovacije
"Nelegalno 'skidanje' s interneta vrlo je teško procesuirati budući da se serveri nalaze u jednoj zemlji, onaj tko je stavio materijale u drugoj zemlji, a onaj tko skida u trećoj. Zato je iznimno važno podizati svijest o zaštiti intelektualnih prava te poboljšavati suradnju između zemalja", kaže Di Meo. Takva su iskustva i domaće policije, kaže Posavec jer "internet ne poznaje granice, a izvan njih nemamo ovlasti i moramo tražiti pravnu pomoć pa jedna država ne može sama riješiti problem piratstva". U Hrvatskoj osuda ima, ali one su sporadične, postupci su dugi i nedostaje educiranih sudaca. Što će se dogoditi ulaskom u Europsku uniju, teško je procijeniti, no treba računati da će se problem intenzivirati zbog otvaranja granica i ukidanja kontrola.Zaštita intelektualnog vlasništva nužna je zbog poticanja inovacija koje su temelj gospodarskog rasta. Među svim sektorima upravo IT i farmaceutske kompanije najviše ulažu i istraživanje i razvoj te poticanje inovacija. "Inovativne tvrtke su konkurentne, a druge ih kopiraju i uvijek kaskaju", kaže Ivan Vidaković, Microsoftov menadžer za Hrvatsku i BiH. Kompanija godišnje uloži oko devet milijardi dolara na istraživanje i inovacije, od čega oko četiri milijarde odlazi na nove tehnologije poput 'clouda'. Na pitanje koliko smo u Hrvatskoj motivirani na inovacije, Tihomir Popović s Ruđer inovacija ne pruža vedru sliku već kaže da je "situacija dosta loša". "Ima puno prostora za napredak, a potrebna je suradnja znanstvenih instituta, inovatora i akademije da se inovacije lakše apsorbiraju u gospodarstvo", poručio je Popović. 

Pfizer

Najviše se krivotvori Viagra

Većina krivotvorenih lijekova u svijetu danas dolazi iz Kine, a borbu protiv njih teško je provoditi jer se prodaja preselila online i prelazi fizičke granice pojedinih zemalja. Iz Pfizerove palete na meti krivotvoritelja najviše je Viagra, lijek za erektilnu disfunkciju, otkriva regionalni direktor globalne sigurnosti za Bliski istok i istočnu Europu Yasar Yaman. Posljednji trendovi pokazuju da se fokus krivotvorenja sve više seli sa lifestyle lijekova na one koji spašavaju život poput na antihipertenziva. Premda Yaman nije želio govoriti o financijskim posljedicama koje Pfizer trpi zbog krivotvorenja rekavši da je kompanija više zabrinuta zbog sigurnosti onih koji kupe krivotvorene lijekove. "Tablete se proizvode bez licence i u nehigijenskim uvjetima i mogu predstvaljati ozbiljan rizik za zdravlje. Imali smo slučaj u Mađarskoj da smo u krivotvorenim tabletama naši više od tri puta prekoračenu količinu aktivne tvari", rekao je Yaman.

Komentirajte prvi

New Report

Close