Bez strateškog lobiranja u Bruxellesu ništa od profitabilnih odluka

Zakon o lobiranju bit će prekretnica i u praksi poslovne zajednice Zakon o lobiranju bit će prekretnica i u praksi poslovne zajednice

Zakon o lobiranju trebao bi potaknuti uprave većih hrvatskih tvrtki da razmisle mogu li i dalje bez strateškoga lobiranja donositi informirane poslovne odluke.

Hrvatska će u siječnju iduće godine dobiti prvi zakon o lobiranju, kojim će ta djelatnost i službeno izaći iz sive zone. U javnu je raspravu upućena radna verzija prijedloga zakona. Glavna novost su registar lobista i akreditacije, koje će izdavati Ministarstvo pravosuđa certificiranim lobistima, koji konačno postaju legitimna profesija u Hrvatskoj. "Premda ima mjesta za napredak zakonskoga rješenja, ovaj je zakon jedan od najboljih u Europi. Neke države u Europi imaju samo etički kodeks lobista, neke samo registar, a mi smo u naše zakonsko rješenje uvrstili i jedno i drugo", objašnjava Mate Granić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog društva lobista (HDL), zadovoljan što će lobisti konačno sa sebe skinuti stigmu korupcije i netransparentnosti.Marijan Kostrenčić, potpredsjednik HDL-a, kaže da sadašnje stanje stvari zahtijeva zakonsko reguliranje te djelatnosti, za što HDL i lobira već neko vrijeme. "Mora biti transparentno tko za koga radi kao lobist, lobist mora imati pravo na dobivanje informacija i mora se držati kodeksa. Ne smije sudjelovati u korupcijskim radnjama i ne smije obmanjivati javnost. Rekao bih da ovaj prijedlog ima tehničkih manjkavosti, ali se nadam da će se one ispraviti do donošenja", kaže Kostrenčić.

Aktivno 30-ak lobista

Zakonska regulacija lobiranja posebno je važna za gospodarstvo, kaže jedan od hrvatskih lobista Marijan Banelli, jer je ugovor između lobista i gospodarskoga subjekta jasan i transparentan, što ne ostavlja ni najmanju mogućnost za potkupljivanje, korupciju i sl. S tim se slaže i Granić. U interesu države, ali i samih lobista, jest da se konačno riješi naš status, smatra Granić te dodaje kako se u Hrvatskoj u ovom trenutku samo 30-ak ljudi aktivno bavi lobiranjem."Da bi netko postao lobist, mora imati urođeni talent, mora položiti neki seminar, mora imati registriranu tvrtku i dobre kontakte te, najvažnije, ne smije biti visoki državni dužnosnik", kaže Granić. Novi zakon predviđa i godišnje izvještavanje o radu lobista, ugovor o lobiranju, a definira i osnovna pravila ponašanja lobista. Njime se propisuje i obveza državnim službenicima i dužnosnicima da podnose mjesečna izvješća o sastancima s lobistima, a regulira se i pitanje nadzora, odnosno tko će i kako kontrolirati subjekte koji provode lobističke aktivnosti, a za to nisu registrirani.

Pratiti sektorske probleme

Zakon bi mogao biti prekretnica u načinu lobiranja poslovne zajednice. Proces europskih integracija dodatno prisiljava tvrtke da prate i pozicioniraju svoje interese prema novom zakonodavnom i regulatornom okruženju, što se najbolje može uočiti u duhanskoj industriji i telekomunikacijama. Kompanije koje žele profitirati ulaskom u EU morat će lobirati ne samo vezano uz hrvatske institucije, već će biti prisiljene pratiti donošenje odluka i u Bruxellesu. Profesionalno lobiranje omogućuje da organizacija ne bude iznenađena novom regulacijom ili da iskoristi program poticaja za neku industriju. Obnovljivi izvori energije kao dinamična industrija u RH izuzetno su slabo lobistički zastupljeni, a takvih primjera je puno. Velike hrvatske kompanije još nisu shvatile da je važno pratiti zbivanja u Bruxellesu, pa nemaju dogovoreno osnovno praćenje dosjea, što je europski termin za praćenje nekog sektorskog problema. Zakon o lobiranju trebao bi ih potaknuti, nadaju se u HDL-u, da razmisle mogu li i dalje bez strateškoga lobiranja donositi informirane poslovne odluke.Zakon je dobra Vladina politika u sektoru jačanja državnih institucija i povećanja transparentnosti, kažu u HDL-u, oprezni jer tek, zaključuju, treba vidjeti tko će se doista htjeti registrirati kao legalni predstavnik neke interesne skupine.

Registracija u EU dobrovoljna

Izazov za zakonodavca

Lobističko zakonodavstvo svuda je izazov za zakonodavca. Američko iskustvo govori da je važno imati obveznu registraciju i kvalitetan nadzor lobističkih aktivnosti. EU institucije i dalje imaju dobrovoljnu registraciju iako je jasno da novac koji se troši na lobiranje u Bruxellesu iz godine u godinu raste. Hrvatske vlade i ministarstva koristile su lobističke usluge i prije, i to za razna politička pitanja, primjerice, za pomoć kod priznavanja države, pomoć u odnosima s EU ili s Haagom. Lobističke tvrtke angažiraju se jer imaju odlične političke kontakte i poznaju procese donošenje odluka u institucijama. Vlade se uglavnom odlučju za pomoć lobista u delikatnim slučajevima koji se tiču međunarodnih odnosa. Sve vlade u svijetu su predmet svakodnevnog lobiranja, od interesa neke male općine, pa do krupnih financijskih interesa bankarskog sektora.

Što predviđa prijedlog zakona?

  • obvezna registracija fizičkih i pravnih osoba, s izuzetkom predstavnika civilnog društva, koje žele utjecati na donositelje odluka u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i regulatornim tijelima
  • javni registar lobista, izdavanje lobističkih iskaznica (akreditacija), ugovor o lobiranju
  • godišnje izvještavanje o radu
  • državni službenici i dužnosnici donositelji odluka mjesečno moraju izvješćivati o sastancima s lobistima

Što kažu čelnici Hrvatskog društva lobista?

Neke države imaju samo etički kodeks, neke samo registar, a mi smo uvrstili oboje

Mate Granić

Mora biti jasno tko za koga radi, lobist mora imati pravo na informacije

Marijan Kostrenčić

Jasan ugovor lobista i gospodarskih subjekta ne ostavlja mogućnost za korupciju

Marijan Banelli

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve