Bez edukacije građana sustav neće zaživjeti

Foto: Damir Spehar/PIXSELL Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, govori o ispunjavanju EU ciljeva u gospodarenju otpada, nabavi spremnika za odvojeno prikupljanje i regionalnim centrima.

S Dubravkom Ponošem, direktorom FZOEU-a, razgovarali smo o stanju i razvoju sustava za gospodarenjem otpada u Hrvatskoj.

Prema nedavno objavljenom Izvješću Europske komisije Hrvatska je svrstana u skupinu zemalja za koje se pretpostavlja da neće do 2020. ispuniti ciljeve u gospodarenju otpadom u pogledu recikliranja i ponovne uporabe. Kakav je vaš komentar na to izvješće?

Rekao bih da je očekivano, jer se Hrvatska tek zadnjih godinu i pol dana počela ozbiljno baviti uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Postoji velika neujednačenost između pojedinih gradova i općina – neki su dosta dobri i već sad postižu visoke stope odvojenog prikupljanja komunalnog otpada, dok je kod drugih to tek u začetku. Na žalost naš glavni grad, koji bi trebao biti perjanica i predvodnik ekoloških trendova, ovih je dana pun razbacanog plastičnog otpada što pokazuje da sustav u Zagrebu još uvijek ne funkcionira kako bi trebao.

No, iz grada su priopćili da je produžen ugovor s koncesionarom tako da bi otpad uskoro trebao biti uklonjen s ulica.

Istina, no to ne amnestira nadležne koji su se doveli u ovako nezavidnu situaciju i sad post festum rješavaju problem. Na ovaj način se i građanima šalje kriva poruka. S jedne strane želimo ih motivirati da odvajaju otpad, no kad vide razbacano smeće po kvartu s pravom pitaju koja korist od toga što ja doma odvajam otpad?

Spomenuli ste motivaciju građana, koliko je edukacija bitna da sustav koji Hrvatska želi uspostaviti bude i održiv?

Rekao bih da je to presudno. Možete imati najbolji koncept i prateću komunalnu infrastrukturu, ali ako ne ulažete u informiranje i edukaciju građana sustav neće u praksi zaživjeti. Nedavno sam bio na Krku. Njihov način gospodarenja otpadom s pravom se uzima kao primjer, no njima je trebalo 12 godina upornog rada da s 18% odvojenog prikupljanja otpada dođu na 55%. To su uspjeli jer, kako se našalio gradonačelnik Krka, svi otočani su na neki način zaposlenici njihovog komunalnog poduzeća i pridonose ostvarenju zajedničkog cilja.

Fond je zadužen za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Koja je vaša procjena kad bi gradovima i općinama trebale biti isporučene kante?

Velik je broj jedinica lokalne samouprave koje su se prijavile na naš javni poziv za iskaz interesa. S obzirom na to da su sredstva osigurana iz EU fondova, cijeli postupak je nešto kompleksniji te moramo biti vrlo precizni u procedurama da ne bude greške u koracima. S jedne strane finalizira se ograničeni javni poziv kojeg će prema Fondu objaviti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a paralelno s tim Fond priprema dokumentaciju za javnu nabavu spremnika koja je u završnoj fazi. Prema terminskom planu, ako ne bude nikakvih komplikacija u provođenju postupka javne nabave, spremnici bi gradovima i općinama mogli biti isporučeni sredinom sljedeće godine.

Osim nabave kanti za odvajanje otpada, intenzivno se radi i na izgradnji ostalih dijelova komunalne infrastrukture?

Dolaskom ministra Ćorića na čelo resornog ministarstva stvari su se pokrenule s mrtve točke, a to je jedinicama, prvenstveno lokalne, ali i regionalne samouprave otvorilo mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova. Putem javnih poziva sufinanciraju se mnogi projekti gospodarenja otpadom – sanacije odlagališta, reciklažna dvorišta, edukativni projekti, spremnici za odvojeno prikupljanje otpada, a u najavi su i natječaji za sortirnice i komunalna vozila. Realizaciju svih ovih ugovorenih projekata prati Fondovo Posredničko tijelo razine 2. Fond i Ministarstvo imaju partnerski odnos s jedinicama lokalne samouprave jer samo zajedničkim radom možemo ostvariti ciljeve koji su pred nama.

Često se može čuti da je provedba projekata koji se sufinanciraju iz EU fondova puno zahtjevnija nego kad se daju nacionalna sredstva.

I kad se dodjeljuju sredstva Fonda za zaštitu okoliša postoje određene regule koje treba poštovati. I mi pazimo na transparentnost postupaka javne nabave i namjensko korištenje sredstava koja smo odobrili. Istina je da su EU procedure nešto kompleksnije, no mislim da smo kroz dosadašnju praksu svi zajedno stekli potrebna znanja i kompetencije da ubrzamo povlačenje sredstava iz EU fondova. Koliko god je to moguće, u okviru zadanih procedura i naše uloge kao Posredničkog tijela razine 2, nastojimo pomoći korisnicima da prebrode sve izazove u samoj realizaciji projekata kako bi u što većoj mjeri sredstva koja su ugovorena u konačnici bila i isplaćena.

Do početka sljedeće godine trebali su biti dovršeni svi regionalni centri za gospodarenje otpadom. To se ipak zbog različitih koncepata gospodarenja otpada nije uspjelo ostvariti.

Dosad smo uspjeli izgraditi dva centra Marišćinu u Primorsko-goranskoj županiji i Kaštijun u Istri. Iz Operativnog programa Konkurentnosti i kohezija možemo ugovarati projekte do konca 2020. godine, a još sljedeće tri godine nakon toga možemo povlačiti sredstva za njihovu realizaciju. Neki centri primjerice Bikarac u Šibensko-kninskoj i Biljane Donje u Zadarskoj županiji bi trebali biti gotovi prije, dok će oni centri koji su sad u fazi izrade projektne dokumentacije vjerojatno biti u funkciji do 2023. godine. Kasnimo, ali ako se požurimo stignemo se još uvijek financijski uklopiti EU sufinanciranje. To je prioritet je će sljedeći operativni program prednost vjerojatno dati projektima vezanim za klimatske promjene tako da moramo maksimalno iskoristiti 475 milijuna eura koliko sad za projekte gospodarenja otpadom imamo na raspolaganju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!