Bez dogovora upitne plaće i mirovine u rujnu

Autor: Jadranka Dozan; Mirela Klanac , 20. srpanj 2009. u 22:00

Vlada traži način da se smanjenje provede već s plaćama proračunskih korisnika za kolovoz, jer bi to, uz božićnice, donijelo proračunsku uštedu do 800 milijuna kuna

Nove pregovore sa sindikatima Vlada je otvorila vrlo prizemnom konstatacijom. Ako ne pristanu na novi sporazum o plaćama koji predviđa smanjenje osnovice za šest posto, moglo bi se dogoditi da već u devetom mjesecu isplata plaća i mirovina bude upitna, upozorio je čelnike sindikata svih javnih i državnih službi i sindikalnih središnjica ministar Ivan Šuker.

Za uzmake više nema prostora, ali ni vremena za dugo pregovaranje nalik na prošla dva kruga pregovora, krajem 2008. i u proljeće ove godine. Zato se očekuje da će Vlada već danas, nakon obavljenih razgovora s braniteljima i predstavnicima umirovljenika, sindikatima dati ‘zadnju ponudu’ za koju će tražiti brzi odgovor. Naime, predsjednica Vlade Jadranka Kosor po povratku iz Bruxellesa gdje odlazi u četvrtak, planira zatvoriti prijedlog trećeg ovogodišnjeg rebalansa s rezovima koji se procjenjuju između 2 i 2,5 milijarde kuna. Nekoliko sugovornika Poslovnog dnevnika koji su sudjelovali na sastanku u ponedjeljak kažu kako je dio sindikalista pokazao razumijevanje za Vladin zahtjev, uz uvjet da i drugi segmenti društva dijele teret štednje. No, neki i dalje žele natezanje i odugovlačenje pregovora kao što je bio slučaj u prve dvije runde. “Taj scenarij u ovom trenutku znači bježanje od odgovornosti kakvo si Hrvatska više ne može priuštiti. Alternativa brzom dogovoru bio bi Međunarodni monetarni fond i dvije-tri godine aranžmana koji, među ostalim, i perspektive ulaska u EU pomiče prema paketu s ostatkom jugoistočne Europe”, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Usto, rezovi baš na tim stavkama, koliko god nepopularni bili, važni su i kratkoročno, jer Ministarstvo financija svaki mjesec bez mogućnosti odgode mora osigurati novac na financijskom tržištu za njihovo pokrivanje. Zato ne čudi da Vlada namjerava naći model kojim bi se omogućila provedba već s plaćama za kolovoz. Procjenjuje se da bi to smanjilo mjesečni trošak za gotovo 150 milijuna kuna te bi se do kraja godine na stavci plaća i pratećih prava moglo uštedjeti do 800 milijuna kuna. Božićnice proračunskih korisnika tome bi pridonijele s 250 milijuna kuna. Za ovu godinu uštede neće biti moguće na regresu jer se on već počeo isplaćivati, ali sporazum sa sindikatima uključuje odricanje i od tog prava 2010. Ako bi se na tim osnovama postigao dogovor, za najveći dio zaposlenih u državnom i javnom sektoru primanja bi se vratila na razinu iz 2007., osim za obrazovanje čiji su zaposlenici imali poseban dodatak od nešto više od 2 posto, koji nije diran ni prilikom proljetnog smanjenja.

Za pridobivanje skupina od kojih se traže odricanja predsjednica Vlade i ministar financija morat će žrtvovati više od već odrađenih kresanja dužnosničkih plaća i mirovina te povlastica državnih menadžera. Iako zasad nisu najavljena znatnija odustajanja od velikih investicija, to će ipak morati biti ulog u uspjeh pregovora. “Svi smo ponosni na autoceste, ali investicije koje nemaju brz povrat treba odgoditi. Svi želimo povezivanje Hrvatske, no ako je pelješki most mogao čekati desetljećima, može još koju godinu”, istaknuo je Đuro Dečak, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata uoči poslijepodnevnog sastanka s premijerkom. Ne želeći se izjašnjavati u ime svih branitelja o općem raspoloženju prema rezovima i njihovih prava, rekao je tek da “Vladi treba pružiti mogućnost, ali i iskoristiti trenutak za ozbiljnu inventuru, ponajprije preraskošne administracije koja je nabujala na svim razinama”. Na sastanku sa sindikatima iznjedrile su se i neke nove ideje, poput one Damira Jakuša, čelnika Udruge radničkih sindikata Hrvatske, o uvođenju “poreza solidarnosti”, po uzoru na npr. Litvu. Prema njegovoj zamisli, veći teret krize kroz dodatno opterećenje neto plaće trebali bi preuzeti oni koji su i najbolje plaćeni. Iako ta ideja nije ‘a priori’ odbačena, već su se iskristalizirale njezine manjkavosti zbog kojih su izgledi da na taj način pojačaju prihodi minimalni. Osim što je posrijedi kategorija oporezivanja dohotka koja je prihod lokalne države, minus je i to što bi više zahvatila dobro plaćene profesionalce u javnom sektoru. Tako će se na prihodnoj strani dodatni izvori svesti na trošarine na mobilnu telefoniju te nešto širi obuhvat u oporezivanju luksuza koji ima više demonstrativni karakter. Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a, i dalje ističe da su najave uvođenja trošarina zbunjujuće jer koncept još nije ozbiljno razložen.

Komentari (5)
Pogledajte sve

Cijenim Vaše razmišlanje, ali ne i konstataciju da je glavni razlog za stanje u Hrvatskoj državi rezultat izbornog opredjeljenja hrvatskih građana za kapitalizam, jer konačno zar Skandinavske zemlje nisu gotovo oduvijek u kapitalističkom uređenju.



@Lynx

Hvala na poduci o odredbama Zakona o trgovačkim društvima, ali suština mog komentara je ipak javno pitanje, dali bi uprava najvećeg liferanta lijekova, koja je ujedno inajveći vjerovnik javnog zdravstva morala u podnošenju tereta štednje slijediti sudbinu onoga na kojemu "transparentno" i u tržišnim uvjetima zarađuje.
Što se tiće Vaše konstatacije da plaća uprave Medike dd nema nikakve veze s vama koji niste dioničari Medike, pitanje u kojoj bi se mjeri s vama u tome složili liječnici, medicinske sestre i ostalo medicinsko osoblje, a da pri tome ne spominjem učitelje, nastavnike, profesore, akdemike, koji također nisu dioničari Medike.

Vi ste rijetka osoba za koju mogu sa sigurnoscu ustvrditi da je socijalno osjetljivija od mene
svaka Vam cast ali morate imati na umu da je vecina ovih koji ste nabrojali glasala za kapitalizam
pofuk

@Lynx
Hvala na poduci o odredbama Zakona o trgovačkim društvima, ali suština mog komentara je ipak javno pitanje, dali bi uprava najvećeg liferanta lijekova, koja je ujedno inajveći vjerovnik javnog zdravstva morala u podnošenju tereta štednje slijediti sudbinu onoga na kojemu “transparentno” i u tržišnim uvjetima zarađuje.
Što se tiće Vaše konstatacije da plaća uprave Medike dd nema nikakve veze s vama koji niste dioničari Medike, pitanje u kojoj bi se mjeri s vama u tome složili liječnici, medicinske sestre i ostalo medicinsko osoblje, a da pri tome ne spominjem učitelje, nastavnike, profesore, akdemike, koji također nisu dioničari Medike.

@ benčić-jur

Medika je u privatnom vlasništvu – Uprava odgovara isključivo vlasnicima i nikome drugom!

Vlasnici upravu plaćaju onoliko koliko misle da im se isplati. To nema nikakve veze sa nama koji nismo dioničari Medike. Ti si dioničar Medike?

New Report

Close