Bez bolje povezanosti nema gospodarskog rasta

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Dok su cijene radova, rekonstrukcija i gradnje cesta više za oko 50 posto, prihodi ŽUC-a isti su od 2002. godine.

U hotelu Internacional održana je Regionalna konferencija Zagrebačke županije s temom Gospodarski napredak kroz bolju prometnu povezanost kao dio projekta Poslovni uzlet.

“Otvaramo teme i govorimo o problemima koji muče poduzetnike i lokalne zajednice, zabilježili smo poduzetničke priče od Vukovara do Dubrovnika i nastavit ćemo s time”, kazao je u pozdravnom govoru Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije istaknuo je kako tema današnje konferencije nije ponos županija jer su županijske ceste iznimno loše i ako ne dođe do sustavnih promjena stanje će biti još gore.

“Temeljni prihod županijskih uprava za ceste, a to je godišnja naknada za ceste koja se plaća pri registraciji vozila, nije promijenjena od 2002. godine, dok su cijene radova kojima se održavaju, rekonstruiraju i grade ceste više za oko 50 posto. Dnevni promet na županijskim i lokalnim cestama u Zagrebačkoj županiji veći je za gotovo 20% nego na državnim cestama te za više od 60% u odnosu na ostatak Hrvatske, zbog čega je logično da ih moramo i pojačano održavati. Zbog toga smo prije dvije godine morali dignuti kredit od 50 milijuna kuna i uspjeli asfaltirati 127 kilometara ceste. Iako je to bila značajna investicija, ona je tek kap u moru u odnosu na realne potrebe jer je na našem području ukupno 1272 kilometara cesta. Kvalitetna prometna infrastruktura i bolja povezanost preduvjet su i gospodarskog napretka. Danas u našim poslovnim zonama posluje 500-tinjak tvrtki, a naši poduzetnici su prema posljednjim podacima FINA-e za 2017. godinu, drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i neto dobiti”, kazao je Kožić. Kao dio konferencije održana je tribina Županijske ceste na kojoj su istaknuti osnovni problemi, potencijalna rješenja i želja svih župana da se stvori održivi sustav. “Od 100 milijuna kuna koje daje ministarstvo, mi smo dobili svega dva i pol milijuna iako čak 4457 prosječno vozila prođe na dan kroz naše županijske prometnice. Pitamo se kad će se stvoriti održivi sustav i mreže lokalnih i županijskih cesta i to pokušavamo usuglasiti s državnim institucijama”, rekao je Kožić.

Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske županije istaknuo je kako je dobra vijest ministrova najava da će se iznos od 100 milijuna kuna s godinama povećavati. Županija je dobila 5, 8 milijuna kuna, no Andrović napominje kako su im ceste iznimno lošem stanju i kako ta sredstva nisu dostatna da bi se sve modernizirale.

“Dobili smo 2,5 milijuna kuna, ali kao županija imamo niz specifičnosti poput klizišta pa za sanaciju trebamo 30 milijuna kuna. Ne očekujemo da sredstava rastu kako je ministar obećao, već da sustav bude bolji”, objasnio je župan Krapinsko - zagorske županije Željko Kolar.

Darko Koren, župan Koprivničko-križevačke županije koja je dobila sedam milijuna, napomenuo je kako su lokalne ceste najveći dio cestovne mreže Hrvatske i kako trebamo sistemska rješenja i sigurne prihode.

“Mi smo dobili 4 milijuna kuna, a županijske ceste su krvotok naših županija i infrastruktura cesta je ključna, od sigurnosti do kvalitete. Interventna sredstava do 100 milijuna kuna su dobra stvar, no moja procjena je da nam treba 1,5 milijardi kuna da bi sve županijske ceste mogle funkcionirati”, kazao je Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije.

Željko Harcet, predsjednik i tajnik Udruge ŽUC-a, istaknuo je kako je podrška župana, udruga gradova i općina ključna za rješavanje problema. “Jedini proizvod koji nije mijenjao svoj iznos 16 godina je godišnja naknada za korištenje županijskih cesta i tražimo povećanje za osobna vozila i gospodarska vozila između 10-20 posto. Našim zahtjevom za vlasnika vozila bi se sve povećalo samo za 1 posto u trošku registracije vozila. ŽUC-evi su u nepovoljnijem položaju u odnosu na ostala trgovačka društva poput HAC-a i tražimo ujednačavanje. Mjere poput ove od 100 milijuna su samo vatrogasne mjere, a nama treba sustav financiranja koji će biti pravedan”, poručio je Harcet.

 

50 milijuna

kuna morala se zadužiti Zagrebačka županija da asfaltira 127 kilometara ceste

Kožić je napomenuo kako su svjesni da povećanje cijena nikad nije popularno, no usklađivanje je potrebno inače će se stanje prometnica zbog manjka izvora financiranja biti nemoguće popraviti.

“Zanemarili smo mobilnost. Iz zapadnih europskih zemalja znamo da je mobilnost građana ključna za gospodarski rast, no ona nije besplatna i građani toga moraju biti svjesni. Na regionalnoj razini se najjednostavnije održava mrežom, to je okosnica održivog prometnog razvoja. Europa nam za sve javne usluge govori da se moraju plaćati onoliko koliko ih koristite i gdje ih koristite. Nažalost, u sustavu županijskih cesta to nije tako. Boljim vozilima i kvalitetnijim cestama možemo osigurati manji broj nesreća u prometu. Smjer u kojem treba ići je da se mobilnost počne naplaćivati, a politički treba razmišljati o poticanju zadržavanja stanovništva”, istaknuo je Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.

Andrović je nadodao kako prometna infrastruktura igra ključnu ulogu i u razvoju kontinentalnog turizma.

“Krapinsko-zagorska županija je najjača kontinentalna destinacija Hrvatske, ali ključ su brze ceste koje će nas spajati na autoceste. Osim toga, naglasak mora biti na domaćim ljudima, ne samo na turistima i moramo znati da kvalitetna prometnica privlači investitore. Model je potrošen, trebamo novi, inače ćemo se naći za nekoliko godina i raspravljati o tome kako nismo reagirali”, smatra Kolar.

Kožić je kazao kako dio sredstava iz proračuna daju za ŽUC, konkretno ove godine su osigurali četiri milijuna kuna za održavanje i rekonstrukciju te za iduću godinu dodatnih dva milijuna kuna. Ipak to je, tvrdi Kožić, samo kap u moru. Za kraj je napomenuo kako vjeruje da će se njihovi prijedlozi ozakoniti, naknade uskladiti i da će se ŽUC-evi preoblikovati u trgovačka društva.

“Predložio bih i uredbu o kategorizaciji cesta u kojem bi ceste koje imaju godišnji dnevni promet od 4000 vozila dnevno postati državne ceste”, zaključio je Kožić. v

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve