Ruski energetski div Gazprom ovog je mjeseca na velika vrata ušao u Belgiju učinivši je distribucijskim centrom ruskog plina za Europu. U Belgiji se već gradi skladište ruskog plina koji će se Europi dostavljati putem plinovoda ispod Baltika, a bit će dovoljno veliko da opskrbljuje čak i Veliku Britaniju. Projekt je odobren na sastanku između ruskog predsjednika Vladimira Putina i belgijskog premijera Guya Verhofstadta održanog početkom mjeseca u Novom Ogarjevu u blizini Moskve, a njegovo službeno potpisivanje očekuje se u svibnju kada će Putin posjetiti Belgiju. Kada projekt i službeno bude odobren predstavljat će veliki korak za Rusiju koja se sve više trudi Europu učiniti ovisnom o ruskim energetskim izvorima. Dostava ruskog plina u Belgiju nastavak je nedavno potpisanog sporazuma između Rusije, Grčke i Bugarske kojime je nakon dugih 14 godina napokon dano zeleno svijetlo za izgradnju naftovoda koji će se protezati od Crnog do Egejskog mora zaobilazeći tako zakrčeni bosporski tjesnac. Da je ovaj mjesec važan za ruske energetske ambicije pokazuje i dolazak kazahstanskog predsjednika Nursultana Nazarbajeva u posjet Kremlju kako bi razgovarali o distribuciji energenata iz te centralnoazijske republike prema Europi putem ruskih naftovoda. No, Rusija ima i nekih osjetljivih stvari za raspravu s Kazahstanom, a jedna je i ta što Nazarbajev igra na sigurno te istovremeno kontaktira i sa Moskvom i sa Bruxellesom. Osjetljivo mjesto je i ruska izvozna energetska bilanca, sa znatnim manjkom na proizvodnoj strani. Rusija energentski deficit nadoknađuje kupnjom plina i nafte iz Kazahstana i Turkmenistana, te njima zadovoljava europske, ali i domaće, potrebe. Unatoč velikoj ulozi Rusije u distribuciji plina, Bruxelles ipak želi neovisnu dostavu energenata u Europu kako bi se ovisnost o Moskvi smanjila na najmanju moguću mjeru. Ipak, dostava plina u Belgiju, koja će ruski plin slati čak i Veliku Britaniju, dodatno veže Europu za Rusiju, što Moskvi savršeno odgovara.