BDP razgalio Vladu, opet će rasteretiti plaće građanima

Ravnatelj DZS-a Marko Krištof zacijelo se nije nadao da će 1,2% toliko ushititi ministre/Sanjin Strukić/PIXSELL Ravnatelj DZS-a Marko Krištof zacijelo se nije nadao da će 1,2% toliko ushititi ministre/Sanjin Strukić/PIXSELL

Nakon ministra Lalovca, i potpredsjednik Vlade Grčić je potvrdio da će jedan od aduta SDP-a u kampanji biti daljnji poticaj potrošnji smanjenjem poreza na dohodak.

Jedna brojka, mnogo oprečnih tumačenja i pretjerivanja, naročito onih najglasnijih - političara.

Tako bi se mogle sažeti reakcije na objavu statističara o rastu BDP-a u drugom kvartalu. Porastao je 1,2 posto u odnosu na drugi lanjski kvartal, odnosno 1,4 sezonski prilagođeno. Bolji je to rezultat nego kvartal prije (s 0,5%, odnosno 0,2% rasta). Uz dvoznamenkast rast izvoza (10,2%, nasuprot nepunih 7% rasta uvoza) i rast privatne potrošnje od 0,6 posto, pozitivan doprinos BDP-u napokon su dale i investicije (+0,8%). Članove Vlade obuzeo je pretjeran ushit, a euforijom je opet prednjačio podpredsjednik Branko Grčić.

Ohrabren rastom potrošnje, nakon ministra Lalovca i on je potvrdio da će među izbornim adutima SDP-a biti i daljnje rasterećenje plaća. Usput je dodatno ponukao građane da troše, a "svima koji traže posao" rast BDP-a je opisao kao "novu nadu".  Dok premijer drži da je rast rezultat Vladinih reformi, poslodavci misle da je to ipak posljedica restrukturiranja privatnog sektora i odraz vanjske potražnje, a na tom su tragu i ocjene predsjednice države Grabar Kitarović. HDZ-ove opaske mogu se svesti na tri glavne: rast po inerciji, i to premalo i prekasno.  

Mada je svaka naznaka ubrzanja oporavka dobrodošla, polugodišnji skor rasta BDP-a od 0,8 posto je i dalje slab rast koji, ističu u HGK-u, neće poboljšati položaj Hrvatske među članicama EU. Jer, to nas i dalje drži među pet najsporijih u Uniji.  Sedam usporedivih zemalja srednje i istočne Europe, pak, u drugom je kvartalu redom brže raslo: od 2,2% Bugarske do 4,4 % Češke (sezonski prilagođeno). Rastom od 0,7 posto u odnosu na prvi kvartal ipak nismo na začelju već u sredini zemalja SIE. 

Komentari (3)
  • Moller
    Moller 15:50 2.9.2015.

    da pojednostavimo, nakon toliko kvartala pada,pada, pada, zar je još čudno da nekad moramo i porasti, pa nije Zoran baš toliki stručnjak da osigura pad u svim kvartalima svog mandata, netko je dobro primjetio, da je za ovo zaslužan privatni sektor, pa neće nitko dozvoliti da mu Milanović sa svojom svitom uništi plod dugogodišnjeg rada, bez obzira koliko se trudio, što se kaže, ponekad i ćorava kokoš ( iz SDP-ovog kokošinjca ) nađe zrno

  • Frankie
    Frankie 15:14 2.9.2015.

    Slučajni rast BDP-a koji, priželjkuju, treba stvoriti psihološko olakšanje u proračunima građana, nekoliko odluka prezentiranih kao socijalne, poput slučaja sa švicarskim frankom i Lalovčevog obećanja kako će smanjiti bankovne kamate za građane, možda su jedine šanse za dobitak izbora, ispravno procjenjuju dobro plaćeni američki spin doktori te savršeno tempiraju izbore (legitimno) prije nego li se sve zaboravi.

    Nakon što su promjenom zakona o Državnom zavodu za statistiku osigurali vrlo tešku smjenjivost njegovog ravnatelja, počeli su nam dolaziti gotovo dijametralno suprotni podaci onim Eurostatovim. Svaka sličnost s grčkim statističkim uredom, namjerna je!

    http://blog.vecernji.hr/naimekajje/prva-rata-iznenadne-ambicije-zorana-milanovica-stize-na-naplatu-7131 [blog.vecernji.hr]

  • belupo
    belupo 14:42 2.9.2015.

    ima li ovaj rast BDP-a veze sa navodnom smjenom ravnatelja zavoda za statistiku?(tako se priča)

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!