BDP 2,8 posto, rastu izvoz i građevina, a industrija se oporavlja, ali očekuje se usporavanje

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Usprkos pesimističnim predviđanjima, prvo tromjesečje ove godine donijelo je ugodno iznenađenje. Ekonomski institut Zagreb procjenjuje da je u prvom kvartalu 2019. godine rast BDP-a ubrzao na 2,8 posto, što je značajno poboljšanje.

Sve relevatne institucije, počevši od Europske komisije, preko Svjetske banke i MMF-a predviđaju da će 2019. godina donijeti usporavanje europske ekonomije, a shodno tome korigirane su i procjene za hrvatsko gospodarstvo naniže.

Usprkos pesimističnim predviđanjima, prvo tromjesečje ove godine donijelo je ugodno iznenađenje. Ekonomski institut Zagreb procjenjuje da je u prvom kvartalu 2019. godine rast BDP-a ubrzao na 2,8 posto, što je značajno poboljšanje u odnosu na stopu rasta BDP-a od 2,3 posto koja je ostvarena u zadnjem tromjesečju 2018, piše Večernji list.

Prema dosad objavljenim podacima, godina je donijela rekordno povećanje prometa u trgovini, visok siječanjski rast građevinskih aktivnosti (najviši od svibnja 2008. godine), oporavak industrijske proizvodnje, povećanje plaća, lagano usporavanje uvoza i osjetno povećanje broja turističkih noćenja i dolazaka u prva dva mjeseca. U siječnju i veljači industrijska proizvodnja rasla je dva mjeseca zaredom prvi put od listopada 2017. godine.

– U veljači je promet u trgovini na malo porastao 8,7 posto godišnje, što je više nego dvostruko brže od rasta u siječnju te od prosjeka u prethodnih 12 mjeseci, navodi MacroHub Ekonomskog fakulteta Zagreb u semaforima poslovnog ciklusa. Toliko visoka stopa rasta prometa u maloprodaji nije zabilježena od kolovoza 2007. Sektor maloprodaje nalazi se od lipnja prošle godine u fazi ekspanzije, a u ekspanziji je i trend optimizma među potrošačima i zasad ne pokazuje znakove usporavanja. Građani troše više, ali se i zadužuju više nego prijašnjih godina, te, primjerice, pojačano investiraju u nekretnine.

Turističke brojke iz ožujka su nešto lošije u odnosu na odlična prva dva mjeseca, ali samo zbog toga što su uskršnji praznici lani bili tri tjedna ranije, pa je većina uskršnjih gostiju lani stigla već u ožujku, za razliku od ove kad je Uskrs u drugoj polovici travnja. U zimskim su nam mjesecima turisti u najvećem broju dolazili iz susjednih zemalja BiH, Slovenije, Austrije, Italije i Njemačke, no Plenkovićeva kineska ofenziva donijela je i pedesetpostotno povećanje noćenja kineskih turista, među kojima je vjerojatno bilo i dosta poslovnih ljudi koji traže povoljne ulagačke mete.

– Za razliku od prošle godine, koja je imala lošiji početak i ubrzanje prema kraju godine, ove ćemo godine imati bolji početak i usporavanje prema odmicanju godine jer se ne očekuje da će turizam uspjeti ostvariti dinamiku rasta koju smo imali prošle godine, ističe analitičar Željko Lovrinčević. Njegov oprez zacijelo dijeli i hrvatska Vlada koja je u prihvaćenom planu konvergencije, jednom od dokumenata koji uz plan reformi svake godine mora dostaviti Europskoj komisiji, predvidjela da će ovogodišnja stopa rasta BDP-a biti 2,5 posto – niža od optimističnog očekivanja rasta u pravom ovogodišnjem kvartalu. Daljnje usporavanje predviđa se i za naredne dvije godine. I prije nego što su se konkurentske turističke zemlje punom snagom i bitno nižim cijenama od hrvatskih vratile na tržište, semafor poslovnog ciklusa evidentirao je ulazak domaćeg turizma u fazu usporavanja.




 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!