Kada 1. srpnja postane punopravna članica Europske unije (EU), ta integracija više neće biti ista kao na početku hrvatskog pregovaračkog procesa, ali je i Hrvatska, također, potpuno različito mjesto od onog prije, ocjenjuje u ponedjeljak BBC-jev novinar Tim Judah, dajući pregled Hrvatske od njezina osamostaljenja, preko međunarodne izolacije do članstva u EU.

Podsjećajući da je hrvatsko gospodarstvo već petu godinu za redom u recesiji i da su Hrvati gnjevni zbog visoke nezaposlenosti koja se s 13,4 posto 2008. približila brojci od 20,4 posto, da je stanovništvo sve starije, malobrojnije i sve nezadovoljnije zbog teških životnih uvjeta, BBC istovremeno ističe da je zemlja doživjela golemu transformaciju od stjecanja nezavisnosti 1991. godine.

"Hrvati su ljutiti. Ne vjeruju svojim čelnicima i vide da je manji broj ljudi tijekom posljednja dva desetljeća stekao veliko bogatstvo, dok je običnim ljudima život sve teži. Ali ipak, Hrvatska je zemlja koja je doživjela golemu preobrazbu od stjecanja nezavisnosti 1991.", smatra Judah pozivajući se na Geralda Knausa, voditelja organizacije Inicijative za europsku stabilnost (ESI).

"Hrvatska se suočava s istim, redovitim problemima kao njezini srednjoeuropski susjedi – poput starenja stanovništva i gospodarskih problema, i to je samo po sebi uspjeh", smatra Knaus.

Najveći izazov za Hrvatsku u sljedećih nekoliko godina je otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje uvjeta za gospodarski rast, tvrdi novinar BBC-ja.

"Hrvatska ima poljoprivredni potencijal koji je uvelike zanemaren. Njezini najveći pojedinačni kapital je zadivljujuća obala i prošle je godine zemlja zabilježila najbolju turističku sezonu ikada", piše BBC. Upozorava, međutim, na činjenicu da je 17,4 posto hrvatskog stanovništva starije od 64 godine te na posljedice ostarjelog stanovništva na sve, od mirovina do kreativnosti.

"Hrvatsko gospodarstvo, iako nije dio eurozone, potpuno je u nju integrirano, što znači da nije sve u hrvatskim rukama. Njezino najveće tržište je Italija, koja je jako pogođena krizom….ukratko, Hrvati jedva da će vidjeti promjene tog dana kada uđu u EU, ali je proces pridruženja već preobrazio zemlju. Počet će novo poglavlje koje će zahtjevati novi način razmišljanja kako bi se riješili gospodarski problemi", smatra Judah.

Prije dvadeset godina, glavno je pitanje bilo osigurati tek rođenu hrvatsku državu.

"Sada su više u pitanju svakodnevni problemi koji se mogu sažeti u poznatu krilaticu Billa Clintona iz 1992: važna je ekonomija, budalo", piše Tim Judah. Podsjetio je na 1995. godinu i dijelove Hrvatske koji su bili opustošeni ratom protiv jugoslavenske vojske i pobunjenih hrvatskih Srba, koji su se, nakon što je Hrvatska izašla iz Jugoslavije, pokušali otcijepiti. Predsjednik Franjo Tuđman je doveo Hrvatsku do nezavisnosti, ali, tvrdi Judah, također je pokušao podijeliti BiH, sanjajući o "Velikoj Hrvatskoj".

"Tuđman nije bio samo nacionalist već i autoritaran vladar. U trenutku njegove smrti 1999., zemlja je bila u međunarodnoj izolaciji", piše Judah i ističe da je bilo potrebno "vodstvo s vizijom" da bi se Hrvatska promijenila.

Prema njegovim riječima, "najkorjenitije promjene su počele s premijerom Ivom Sanaderom 2003." koji je radikalno promijenio smjer Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), navodeći da je Hrvatska ušla u NATO, započela ozbiljan posao na pristupanju EU, uredila odnose s BiH, započela suradnju s ICTY-jem i u vladu uvela Srbe, "nešto nezamislivo u Tuđmanovo vrijeme".

"Jedna od većih ironija Sanaderove vladavine je ta da će promjene kojima je pridonio i koje su bile dio europskog pristupnog procesa dovesti do njegova pada i uhićenja. Korupcija je pod Sanaderom ponovo buknula i on je 2010. uhićen, a prošle je godine i osuđen za korupciju.

"Prije deset godina bilo ni nezamislivo tako moćnog čovjeka poslati u zatvor….na pragu novog milenija Hrvatska je još uvijek bila poslijeratna zemlja. Danas to više nije slučaj", zaključuje Judah.