Baranjsko i Erdutsko vinogorje prva su dva vinogorja u Hrvatskoj koja su od jučer postala dijelom Vintoura, odnosno vinskih cesta Europske unije. U taj je projekat do sada uključeno sedam vinskih cesta iz Mađarske, Španjolske i Italije. Hrvatskoj su partnerstvo pružili susjedni Mađari s kojima je Osječko-baranjska županija potpisala Opću povelju o priključenju vinskih cesta, a uz pomoć koje imaju mogućnost kandidiranja zajedničkih projekata prema fondovima EU-a. U Vintour se planiraju uključiti i preostala dva vinogorja s područja Osječko-baranjske županije, Đakovačko i Našičko, ali tek kada za to ispune potrebne preduvjete. Isti je projekt moguće proširiti i na vinogorja iz drugih dijelova Hrvatske. Samo na području Osječko-baranjske županije, prema podatcima Poljoprivredno-savjetodavne službe, registrirano je oko 100 vinara, a u razdoblju od 2004. do danas podignuto je oko 400 hektara novih vinogradarskih nasada. U razvoj potrebne turističke infrastrukture proteklih je godina uloženo 4, a kroz primarnu poljoprivrednu proizvodnju plasirano je dodatnih 20 milijuna kuna, dok je ove godine u županijskom proračunu osigurano novih 500.000 kuna samo za sufinanciranje ulaganja u razvoj turističko-vinskih cesta na prostoru sva četiri vinogorja.

Sukladno s tim, kako je iznio Antonio Sobol, direktor Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, porastao je i broj registriranih ležajeva kojih je sada oko 2000, a lani je ukupno ostvareno oko 160.000 noćenja što je povećanje od 60 posto u odnosu na 2004. godinu. S uzlaznim trendom nastavlja se i ove godine. Takvi pokazatelji svrstali su Osječko-baranjsku županiju u red najznačajnijih kontinentalnih županija po razvoju turizma. “Cilj nam je uspostaviti suradnju s hrvatskim partnerima, razviti i povezati vinske ceste u obje države, odnosno razviti vinski turizam”, konstatirao je jučer u Kneževim Vinogradima Gyorgy Marton, ravnatelj Agencije za regionalni razvoj Južnoga Zadunavlja iz Mađarske, regiji koja na području tri južne mađarske županije, Somogy, Tolna i Baranya ima pet vinskih cesta, a koje kroz ovu suradnju žele financijski još više unaprijediti. U Hrvatskoj ipak postoji problem jer do sada, kako je prije iznio Željko Kraljičak, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije, niti jedan pravilnik nije regulirao postojanje vinskih cesta, nego je svaka županija temeljem svojih prirodnih resursa usmjerila turistički razvoj. Zbog toga su Osječani odlučili da turističko-vinske ceste ne obuhvaćaju samo vinske podrume, nego i dodatnu turističku ponudu, smještaj, restorane, gastronomiju, spomenike kulture i prirode te posebne priredbe u naseljima vinogorja, a koje su povezane s narodnim običajima, što bi u konačnici trebalo rezultirati, računaju čelnici Osječko-baranjske županije, povećanjem broja turista i ukupno ostvarenoga prihoda od turizma. Posebnim pravilnikom na vinskim cestama bit će regulirano i radno vrijeme objekata, a TZ će izraditi i karte tih područja.