Banke spremne za PSD2, ali liberalizacija tek slijedi

Dvije najjače lokalne inicijative KEKS Pay Erste banke i Corvus Pay od MSAN-a/Fotolia Dvije najjače lokalne inicijative KEKS Pay Erste banke i Corvus Pay od MSAN-a/Fotolia

Banke na domaćem tržištu, uvele tzv. open-API preko kojeg se na njih izravno mogu spajati fintech tvrtke.

Prvi radni dan primjene PSD2 direktive, one koja bi trebala čak i tvrtkama poput Faceboo-ka omogućiti da uđu u financije, spremno su dočekale četiri najveće banke u Hrvatskoj: Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste & Steiermärkische Banka i OTP banka.

Te, kao i još niz drugih banaka na domaćem tržištu, otvorile su svoje IT sustave, odnosno uvele tzv. open-API preko kojeg se na njih izravno mogu spajati fintech tvrtke, dakako, ako im za to odobrenje da korisnik. Mišljenja, kao i ideje kako je to izvedeno, znatno se razlikuju, ali početak pune liberalizacije platnog prometa u Hrvatskoj (i ostatku EU) službeno je počeo.

Iako su zbog toga na domaće tržište u međuvremenu ušli brojni strani igrači poput Revoluta, Monese, Paypala, Google Payja, Apple Payja, deVereova Vaulta, Trans-ferwisea, Paga, a ovdje je svoju svjetsku premijeru imao čak i norveški Settle, dva najjača lokalna igrača KEKS Pay Erste banke i Corvus Pay M SAN grupacije već šire svoju ponudu na financijske usluge kakvih ovdje dosad nije bilo.

Dejan Donev, voditelj Tima za digitalnu transformaciju u Erste banci, koja je na tržište izbacila mobilnu aplikaciju KEKS Pay, a koja broji više od 56.000 korisnika kaže da je prvi učinak taj što su privukli korisnike konkurencije. "Od ukupnog broja korisnika KEKS Payja 75% su klijenti drugih banaka", kaže Donev. Dejan Donev iz Erste banke kaže da im je cilj bio ponuditi klijentima aplikaciju koja rješava njihov životni problem i olakšava upravljanje financijama.

"Danas korisnici KEKS Paya u prosjeku rade 1600 transakcija koje su se prije najčešće vršili u gotovini, a sad im zahvaljujući PSD2 možemo ponuditi i da u aplikaciji dobiju uvid u stanje računa, a ako imaju nekoliko računa u više banaka, možemo ponuditi i ukupni pregled svih računa, stanja po tim računima, kao i grafički prikaz i analizu svih transakcija", kaže Donev.

U idućem koraku plan im je omogućiti grupno skupljanje novca za neki poklon ili putovanje, kao i mogućnost posuđivanja manjih iznosa novaca kroz KEKS Pay. Nadalje, Erste kroz tu aplikaciju želi omogućiti i plaćanje u fizičkim trgovinama i na webu, zatim kupovinu karata za prijevoz, bonova, ENC bonova i ulaznice itd. "Razvoj je završen i trenutačno traju do-govori s prodajnim mjestima, web-shopovima i drugim aplikacijama oko prihvata KEKS Paya kao sredstva plaćanja", kaže Donev.

Maja Bajza Ljubičić iz Corvus Paya, prve i za-sad jedine tvrtke koja je od HNB-a dobila licencu za iniciranje plaćanja (PIS/TPP), čime je na najboljem putu da postane domaći pandan Paypalu, a koja već ima bazu od 650 trgo-vaca-korisnika njenih platnih usluga, kaže su sada fokusirani upravo na trgovce. "Banke s kojima smo se mi integrirali su spremne, testiranja su uspješno odrađena, a prve trgovce očekujemo u produkciji u narednih mjesec do dva", kaže Bajza Ljubičić.

Corvus Pay je, među inima, integrirao Zabu, PBZ i HPB, a među tvrtkama koje koriste njegove platne usluge su Njuškalo,  HT-ov Iskon, A1 Hrvatska, Eventim, SuperSport, Cinestar, Croatija osiguranje, Arriva i GetByBus. Dvije najveće banke u Hrvatskoj pripremile su i svoj odgo-vor na liberalizaciju platnog prometa. Zaba se udružila s HT-om i na tržište izbacila mobilnu aplikaciju Telekom Bankarstvo, dok je PBZ najavio da će izbaciti dvije nove aplikacije: jednu za građane i drugu za biznise.

Ipak, u nijednoj liberalizaciji pa tako i ovoj, platnog prometa, ne ide sve glatko. Stanko Cerin iz jednog od najuspješnijih hrvatskih fintecha, Ostendo Consultinga, kaže da banke nisu sretne što zbog PSD2 gube stečenu poziciju. "Prije dvije godine sam za jednu od najvećih regionalnih platnih igrača vodio projekt pri-preme PSD2. Napravili smo standardizirano sučelje za sve banke [op.a. slično tzv. Berlin-skoj grupi], ali njih to tada nije interesiralo", kaže Cerin te dodaje da ni danas ne vidi da je PSD2 zaživio operativno.

Nino Ćosić iz hrvatskog startupa za dugoročno iznajmljivanje stanova Woriga, a koji želi ponuditi i usluge plaćanja stanarine i režija, kaže da i sami još obrađuju informacije o primjeni PSD2 u Hrvatskoj, jer su neke od njih oprečne. "Mi planiramo promatrati što će se događati u Hrvatskoj narednih mjesec-dva", kaže Ćosić. Kraj-njim korisnicima je tržišna borba koja se vodi u pozadini vidljiva kroz nove zahtjeve za autentifikacijom, a što određuju banke. Prvi je na to u Hrvatskoj upozorio Wolt.

"U praksi, za sve kupnje veće od 200 kuna i za svaku šestu kupnju potrebna je snažna verifikacija [op.a. internetsko bankarstvo] pa očekujemo usporavanje procesa online plaćanja te slo-ženije provođenje istih", navode u Woltu. Jedan od najvećih softverskih igrača, koji spaja banke i finteche, Asseco SEE kaže da su napravili vlastito PSD2 API rješenje, kojim ban-kama olakšavaju ispunjavanje regulatornih zahtjeva.

Iz njihove perspektive, da bi zaživio PSD2 u Hrvatskoj bit će potrebna kritična masa zainteresiranih fintecha, a to smatraju dobrim i za svoje poslovanje. Iva Prižmić iz Asseca SEE pojašnjava da otvaranje bankar-skih IT-a nosi i rizike za banke. "U sljedećem koraku očekujemo povećanje potražnje za rješenjima koja detektiraju online prijevare u trenutku kada se AISP i TPPovi počinju aktivnije spajati na banke", zaključuje Prižmić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve