Domaće banke plasirale su oko 30 milijardi kuna u građevinski te još 15 milijardi u sektor upravljanja nekretninama krajem 2009., dok istodobno tek 1 posto tih kredita vode kao loše iako je tržište nekretnina zamrznuto, a dok prodaje nema, građevinari bankama ne mogu otplaćivati kredite. Na te je brojke upozorila Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u intervjuu portalu Net.hr.
“Prema službenim podacima, od 100 kredita izdanih u ta dva sektora samo je jedan rizičan. Jedan posto! Bilo tko tko se prošeće po gradu i pogleda koliko ima neprodanih i nedovršenih stanova, napuštenih projekata, a zna pritom da se 80 posto građevinskih projekata financira iz kredita, može zaključiti da je to izrazito podcijenjeno. Banke nisu sklone klasificirati ih kao rizične jer će za njih onda morati izdvajati rezervacije, a to je rashod poslovanja i time direktno smanjuju dobit”, kaže Vizek. Inače, prosjek loših kredita u bankarskom sektoru krajem prošle godine bio je 11,2 posto. Osim zadržavanja svoje dobiti Vizek drži da banke slabu naplatu građevinskih kredita nadoknađuju višim kamatnim stopama na ostale plasmane. “Što dulje traje to izbjegavanje HNB-a, banaka i građevinara da se suoče s činjenicom da imamo na bankovnim bilancama milijarde kuna nenaplativih kredita danih graditeljstvu, to je veća vjerojatnost izbijanja nove bankarske krize”, upozorava Vizek.
Rješenje
Treba očistiti bilance
Problem loših bankovnih kredita građevinarima neće riješiti Vladine subvencije, smatra Maruška Vizek s EIZG-a. “Ta mjera neće riješiti problem zaleđenih milijardi kuna koje građevinari ne mogu vratiti bankama, odnosno koje banke ne mogu naplatiti od građevinara. To se može napraviti jedino tako da banka očisti bilance od tih kredita, a građevinari nakon toga spuste cijene i prodaju stanove te također ostvare gubitak”, rezolutna je Maruška Vizek.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.ovo se tako rijetko spominje, a očito je i bez komentara stručnjakinje s instituta, no njen autoritet bi mogao malo pojačati te tvrdnje, iako su naši bankari debelokošci bez para.
pravo je pitanje – tko će odgovarati kada ovakvo ponašanje banaka produbi krizu ili izazove opći krah? arogantni i nekompetentni, plasirali su velike novce u svoja maštanja o jednostavnom načinu zgrtanja profita, vodeći sve to mimo struke i nauke, i u oblasti financija i u oblasti investicijske gradnje.
sada njihova glupost dolazi na naplatu, ali oni to naprosto odbijaju platiti, a naruku im idu i hnb i vlada.
svi su neki veliki stručnjaci za ekonomiju, a svaki obični magacioner zna da je jednu vreću cementa bolje prodati na popust, nego držati neprodanu godinama, a kamoli zgradurine koje već ionako debelo gube vrijednost.
vlada svojim potezima uporno onemogućava stvaranje tržišta i ukida osnovni princip zakona ponude i potražnje i odbija investitore koji su spremni na tržišnu utakmicu
jer tržište ne podnosi selektivni politićki protekcijonizam (određenim grupacijama) pristupa kapitalui ulaganjma
upornost-odlučnost i tvrdoglavost takvog ponašanja i prustupa vodi prema kolektivnoj panici koja bi mogla biti katastrofalna za tržište kapitala i sve paramtre koji su odlućujući faktor za tržišno natjecanje
potrebno je bilo uvesti porez i to značajan na mrtvi kapital (izgrađene a neprodane stanove koji imaju nerealnu cijenu odnosno vrijednost a sve zbog tog što su investitori u sprezi sa bankama pumpali cijene u kalkulacijama da bi mogli u startu izvlaćiti novac iz kredita i ulagati dalje i stvoriti hiperprodukciju u tom segmentu a trpila je kvaliteta proizvoda njegova gotovost itd) tako da se prisile banke i proizvođaći da isto stave na tržište po tržišnim cijenama
istovremeno su dio dobiti iznosili iz RH i jedni i drugi na razne načine a napuhani balon ostavili u RH
80 % projekata se financira iz kredita, dakle 80 % od 45 milijardi je 36 milijardi kuna koje će trebati naplatiti hipotekama, što će srušiti vrijednost nekretnina, što će umanjiti ovršene iznose, što će umanjiti dobit banke, koje će objaviti gubitke, pa neće platiti poreze, pa će tražiti dokapitalizaciju, tj. sanaciju od države…
Sretna Nova 1997.! Vrijeme je za Drugu sanaciju banaka !
Uključite se u raspravu