Bankama se uvodi 'porez' na izdavanje obveznica

Kako u HNB-u drže da su obveznice samo zaobilazni put za inozemno zaduživanje, novi je namet pandan postojećoj graničnoj obveznoj rezervi

Raiffeisen banka sutra zaključuje upis svojih kunskih obveznica u vrijednosti 600 milijuna kuna. Tek treba vidjeti hoće li joj se u izdavanju obveznica, s prvotno planiranih oko milijardu kuna, uskoro pridružiti i Erste banka (početkom ožujka), a još je veća nepoznanica hoće li to učiniti i ostatak vodećeg kvarteta domaće bankovne scene. One će, naime, već danas vjerojatno dobiti novi parametar za konačnu odluku jer se na današnjoj sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke očekuje donošenje s tim povezane nove destimulativne mjere.

Očekivano negodovanje
Guverner Željko Rohatinski još je prije nekoliko dana potvrdio kako u HNB-u razmatraju moguće odgovore na namjere banaka koje su iščitali kao indirektno inozemno zaduživanje uz izbjegavanje postojećih mjera. Rezultat toga bit će uvođenje nameta i na takav način financiranja - kroz donošenje odluke o posebnoj obveznoj pričuvi na obveze po izdanim vrijednosnim papirima. Taj namet zapravo je i visinom stope pandan postojećoj tzv. graničnoj obveznoj pričuvi (obvezi beskamatnog izdvajanja 55 posto iznosa prirasta inozemne pasive) budući da im je i ishodište zajedničko - rast inozemnog zaduživanja radi nastavka kreditne ekspanzije. Posve je jasno da ni ovaj put neće izostati negodovanje protivnika tzv. administrativnih mjera. Premda se i o granici između tržišnog i administrativnog instrumentarija monetarne vlasti može raspravljati, nema sumnje da ni u HNB-u ne drže da je oporezivanje izdavanja vrijednosnih papira, osobito sofisticirana alatka. No očito je i da se ona u neveliku izboru najdirektnije nametnula, kao i da je tumačenje motiva banaka prilično logično.
Tome u prilog ne govore samo neke konkretne naznake da izdanja njihovih obveznica uključuju prethodno iskoordiniranu spregu domaćih kupaca i inozemnih kreditora. Izdavanje obveznica i općenito zaduživanje banaka u osnovi znače težnju da se poveća kreditni potencijal, a pitanje je koliko se to događa u ‘čisto’ domaćem plasmanu obveznica, a koliko ono donosi tek prelijevanje iz drugih u bankarske kanale, koji pak kreditni potencijal više skreću prema profitabilnijem segmentu građana. Fondovi ionako drže novac u bankama, a malo je vjerojatno da bi i građani novac za kupnju obveznica baš izvlačili iz čarapa. Ukratko, količina novca se time ne mijenja bitno, a time ni kreditni potencijal.

Spuštanje stope
Kako komentiraju neki financijaši, kad je posrijedi domaće tržište praktički jedino značajnije povećanje kreditnog potencijala banaka donijelo bi spuštanje opće (kunske) stope obvezne rezerve. HNB je za ovu godinu i predvidio spuštanje stope sa 18 na 16 posto (prvi korak, na 17 posto, već je realiziran), ali za ovogodišnje kreditne ambicije banaka očito nije dovoljno oslobađanje oko četiri milijarde kuna. Dakle, novac iz inozemstva glavni je izvor većih stopa rasta kredita privatnom sektoru od 10-12 posto, koliko HNB smatra prihvatljivim tempom u cjelini monetarne politike i viđenja ukupne stabilnosti.
Oko tih stopa očito nema suglasja, a dok je tako banke će se truditi doskočiti ograničenjima i trošku prekoračivanja, a HNB će se truditi da ih u tome onemogući. Manje napetosti i međusobnih pritisaka neće biti sve dok se u sferi fiskalne politike ne smanje potrebe za zaduživanjem države zbog tekućeg deficita.

Komentari (2)
  • marc
    marc 12:23 8.2.2006.

    Jedini je, od rata na ovamo, koji ima “jaja”! Svaka mu čast!

  • ozapa
    ozapa 11:19 8.2.2006.

    Lik je car

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve