Bagi se ipak smiješi još jedna godina mandata

Darinko Bago/ Goran Stanzl/PIXSELL Darinko Bago/ Goran Stanzl/PIXSELL

Na čelu Končara Darinko Bago je još od 1999., a petogodišnji mandat istječe mu za desetak dana.

U više domaćih kompanija kraj prošle i početak ove godine imaju i pečat promjena u upravljačkom vrhu. Najviše intriga izazvala je najava odlaska Davora Tomaškovića iz Hrvatskog telekoma. S početkom travnja mjesto predsjednika Uprave preuzima Grk Konstantinos Nempis, a od te najave traju i spekulacije o razlozima Tomaškovićeva odlaska i novom mu odredištu. 

I iz Luke Ploče na vrijeme su obznanili skore promjene. Kompaniju odskora više neće voditi kapetan Ivan Pavlović koji joj je na čelu, s tek malim prekidom zbog izleta u politiku, još od 1990. Ipak, njegov odlazak je "prozaičniji"; s veljačom službeno postaje umirovljenik, a Nadzorni odbor je već obznanio da će Upravu tada preuzeti Hrvoje Livaja. U državnom Imunološkom zavodu stvari funkcioniraju malo drugačije. Predsjedniku Uprave Dubravku Kičiću sa zadnjim je danom 2018. istekao mandat, a da to oni koji su za to zaduženi (NO) nisu primijetili ni "5 do 12" pa je burzu morao izvijestiti da od 1. siječnja (formalno) više nije na funkciji.

Za upravljačku fotelju te kompanije-ustanove u problemima, doduše, nema jagme pa je trenutno mnogo zanimljivije pratiti, recimo, što će skori istek mandata šefa Uprave donijeti u Končaru, kompaniji koja razinom konsolidiranih prihoda od prodaje proizvoda i usluga sastavnica Grupe ove godine planira premašiti tri milijarde kuna (lani 2,7 milijardi). Na njezinu čelu Darinko Bago je još od 1999., a aktualni petogodišnji mandat istječe mu za desetak dana. Već prije nekoliko godina, s jačanjem vlasničkog udjela mirovinskih fondova u kompaniji, šuškalo se da bi mirovinci rado "provjetrili" i pomladili upravljačku vrhušku. No, to im nije uspjelo, a prilično je izgledno da će jedan od najdugovječnijih menadžera iz redova velikih kompanija još neko vrijeme predvoditi Upravu Končara.

Računa se, naime, da će 64-godišnji Bago na toj funkciji ostati još jednu godinu, nakon čega bi otišao u mirovinu. U takav scenarij uklapa se i poziv na skoru skupštinu Končara. Sazvana je za 15. siječnja, a Uprava je kao jedinu temu predložila promjenu Statuta, i to upravo u odredbama vezanim uz trajanje mandata Uprave. Prema skupštinskom prijedlogu, on bi trajao "do pet" (a ne pet) godina. Pojedinačno najveći dioničar KOEI, s 28,1 posto udjela, državni je Kapitalni fond, a država putem CERP-a drži još 3,2 posto. U portfeljima mirovinskih fondova drugog i trećeg stupa trenutno je ukupno blizu 50 posto kapitala: PBZ-CO ima 16,5 posto, dva AZ-ova fonda oko 16, Erste 14, Raiffeisen OMF 1,85 posto dionica.

 

5 godina

trajao je mandat šefa Končara, a sada se predlaže model "do pet godina"

No, kao i u nekim drugim sličnim odnosima snaga, država je stava da presudan utjecaj u odabiru čelnog čovjeka ima pojedinačno najveći dioničar. Predsjednik NO-a Končara, Petar Vlaić iz Erste Plavog fonda, nije želio komentirati ništa u vezi s aktualnim križaljkama oko Uprave. Burzovni igrači najizglednijim drže upravo produžetak Bagina mandata za godinu dana, iako se kao mogući nasljednik još nedavno spominjao i HDZ-ov Gordan Kolak.

U političkom kontekstu on se najčešće povezuje s ministrom Damirom Krstičevićem, što potvrđuje i angažman u njegovu savjetničkom timu. Od 2015. je i u Vijeću za domovinsku sigurnost predsjednice RH. Prije dvije godine, pak, bio je i u kombinacijama za Upravu Podravke. Končar mu je s obzirom na fakultetsku diplomu i magisterij (strojarstvo) profilom ipak bliskiji, mada se posljednjih godina i naglašenije bavi temama poput poslovne izvrsnosti i strategija. Tijekom dva desetljeća karijere bio je na vodećim upravljačkim funkcijama u više kompanija, od Dok-inga do King ICT-a i Megatrenda, a sredinom 2017. imenovan je direktorom Dalekovod Proizvodnje.

Ukratko, upućeni u situaciju u Končaru ne dvoje previše da će i ovaj put najzadovoljniji skorim odlukama biti aktualni predsjednik Uprave. Mnogi promatrači uvjereni su i da on nije potpuno bez zasluge ni za to što je u posljednje zakonske izmjene mirovincima nenajavljeno servirano ograničenje (izravnog) pristupa nadzornim odborima. Sa sjednice NO-a nedavno je priopćeno da je poslovna 2018. za Grupu Končar obilježena rastom ugovorenih poslova za 486 mil. kuna, na 3,4 milijarde, dok se za ovu očekuju u vrijednosti 3,5 mlrd.

Konsolidirani prihodi od prodaje proizvoda i usluga njenih društava za 2018. procjenjuju se na 2,7 mlrd. kuna uz plan porasta na 3,1 milijardu u ovoj godini - 1,3 mlrd. na domaćem i 1,8 na inozemnom tržištu, uključujući nova tržišta poput Tanzanije, Gvineje, Bangladeša, Gruzije. Ipak, očekivani rezultat 2018. na razini 2,7 mlrd. kuna prodajnih prihoda istodobno znači i nešto slabije ostvarenje nego u prethodne tri godine.  Među burzovnim ulagačima već poslovično se i profitabilnost Končara ne smatra zadovoljavajućom, a njegovi dioničari teško mogu biti zadovoljni i kretanjem cijene dionica.

Unazad godinu dana KOEI je na burzovnoj vrijednosti izgubila oko 25 posto (sa 700 na 525 kuna), a približno toliki je minus i u odnosu na vrijednost dionice na početku aktualnog mandata prvog čovjeka Končara. Crobex indeks Zagrebačke burze u promatranim je razdobljima oslabio znatno manje: u proteklih godinu dana 6,5 posto, a u pet godina oko četiri posto.

Komentari (1)
  • Phoenix19
    Phoenix19 14:42 8.1.2019.

    Ako dođe Kolak upropastiti će firmu, kao što je do kraja upropastio Dalekovod.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!