U prvih devet mjeseci 2015. prihodi od prodaje na inozemnim tržištima tvrtke Badel 1862 rasli su 19 posto, a tom je pomaku, ističu u kompaniji, veliki obol dao izvoz vina. U spomenutom razdoblju ukupni poslovni prihodi iznosili su 275 milijuna kuna, što je 21 milijun više nego na kraju rujna 2014.

Dobar učinak zabilježen je i na razini operativnoga poslovanja, s 25,2 milijuna kuna dobiti, što je za 18,4 milijuna bolji učinak nego u rujnu prošle godine. U Badelu su zadovoljni jer je rast izvoza vina prisutan ne samo na tradicionalnim tržištima u zemljama regije i zapadne Europe, već i na prekooceanskima, među kojima izdvajaju SAD i Kanadu. Upravo su na ta dva golema i potrošački moćna tržišta sjevernoameričkog kontinenta, ističu, uz zemlje Dalekog istoka, usmjerili svoj fokus i za 2016. Vina iz lepeze Korlat, ali i ostali vrhunski plavci (eko Dingač, Ivan Dolac, Mediterano) izvozni su potencijal s obzirom na činjenicu da je riječ o autohtonim sortama koje daju snažnu razlikovnost u odnosu na ponudu svjetske konkurencije.

U Badelu s optimizmom gledaju na 2016. i zbog  ovogodišnjega rekordnog uroda, kako po količini, tako i po kakvoći. Dubravko Ćuk, direktor razvoja vinogradarstva i vinarstva, ne skriva zadovoljstvo dok iznosi brojke vezane uz Badelove vinograde, kao i one kooperanata. Urod je izdašniji od 35 do 70 posto nego lani. U benkovačkom Korlatu, koji je ušao u punu rodnost, na 100 hektara ubrano je 530 tona grožđa i proizvedeno 320 tisuća litara mladog vina koje će na tržište tek za dvije-tri godine.  

Ukupna ovojesenja proizvodnja u vinariji Benkovac veća je 60 posto nego lani, za što su zaslužna i 33 kooperanta, od kojih je otkupljeno dvostruko više grožđa nego 2014., iznosi Ćuk i navodi da je u toj vinariji od ukupno milijun i 350 tisuća kilograma grožđa proizvedeno 850 tisuća litara vina. Od toga je 312 tisuća litara potencijalno vrhunska kategorija. Vinograd u Daruvaru već nekoliko godina obnavljaju, pa iako je stoga manje rodnih stabljika, berba je bila 10 posto bolja nego 2014. i u podrumima je 550 tisuća litara novog vina.

"Došli smo u situaciju da će kvalitetna vina iz podruma Daruvar iz berbe 2015. na tržištu biti već početkom 2016.", najavljuje Ćuk. Premda je Badel u predstečaju, stalno investira. U protekle dvije godine uložili su sedam milijuna kuna u obnovu vinograda, tehnologiju i opremu te zbrinjavanje prekobrojnih radnika. Nekad je u pojedinoj vinariji bilo i do 70 zaposlenih, danas ih je 12 do 24. Usto,  klasične škare za berbu po cijeni oko 400 kuna zamijenili su električnima koje stoje 10-12 tisuća kuna, ali višestruko podižu učinak, pa su troškovi berbe i proizvodnje vina ove godine niži 25 posto nego lani.  

Uz 400 ha vlastitih vinograda, podsjeća Ćuk, uspješno surađuju s kooperantima, koji zajedno drže oko 500 ha. Spominje poljoprivrednu zadrugu Svirče s Hvara, od koje su ove jeseni otkupili 350.000 l plavaca, potencijal vrhunskih vina ima oko 70.000 litara. Na Pelješcu surađuju s više zadruga, među njima su Putniković, Janjina, Kuna, od kojih su iz berbe 2015. preuzeli 1,2 milijuna litara plavaca. "Badel je bio i ostao najveći otkupljivač grožđa i vina u Dalmaciji. Iako vremena nisu jednostavna, njegujemo dobre odnose, kooperanti jamče kvalitetu, a Badel korektno poštuje obvezu plaćanja," ističe Ćuk.  

Sivo tržište

Markicu ima 60 mil. litara

Hrvatska bi s registriranih 25 tisuća hektara vinograda godišnje trebala proizvoditi 100-120 milijuna litara vina, no obveznu markicu kojom se nadziru trošarine dobije tek 60-65 milijuna litara, što govori o vrlo prisutnom sivom tržištu, upozorava Ćuk i dodaje da velik nered na tržištu rade i goleme količine iz uvoza, gdje je u pravilu litra vina jeftinija od kilograma grožđa.  

Konkurencija jaka

Izvoz je imperativ 

Tržište EU pritisnuto je golemim zalihama vina iz berbi 2007.-2014., iznose oko 50 milijuna hektolitara. "U takvim okolnostima teško se nositi s konkurencijom moćnih vinskih zemalja poput Francuske ili Španjolske, no izvoz je imperativ i Hrvatska sa svojim autohtonim vrhunskim sortama ima budućnost", uvjeren je Ćuk. Veliki je plus, kaže, što nas ne prati negativan imidž kao što je slučaj s Makedonijom i Bugarskom ili Kosovom koje globalno tržište percipira kao proizvođače jeftinih vina za robne marke.