BRUXELLES – Hrvatska je proteklih godina dosta napravila na usklađivanju s europskom pravnom stečevinom na području radnog zakonodavstva, ali će vjerojatno kod provedbe odredbi o zaštiti na radu tražiti određeno tranzicijsko razdoblje, izjavila je prekjučer hrvatska pregovoračica za poglavlje socijalna politika i zapošljavanje Vera Babić. “Već sada mogu reći da ćemo pokušati dobiti određeni tranzicijski period u području zaštite na radu”, rekla je Babić u Bruxellesu gdje je prekjučer započela eksplanatorna faza screeninga za poglavlje socijalna politika i zapošljavanje. Dodala je da se to ne odnosi na normativni dio, dakle na usklađivanje zakonodavstva, nego više na provedbeni dio. Tehničko usklađivanje na području zaštite na radu skupo je poslodavcima, a s obzirom na to da su poduzeća u Hrvatskoj u velikoj mjeri u fazi restrukturiranja i uvođenja novih tehnologija, izdvajanje za zaštitnu opremu za pojedine djelatnosti još više povećava troškove, objašnjava Vera Babić, dodajući i da je prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju predviđeno 10-godišnje razdoblje za usklađivanje u tom području, što će sigurno biti dobar argument i u pristupnim pregovorima. “U području zaštite na radu čekat će nas dosta posla ne samo normativnog nego više u izgradnji institucija kako bi one postale kompetentne da osiguraju da te norme stvarno i zažive”, rekla je hrvatska pregovaračica. Europska pravna stečevina u ovom poglavlja sadrži minimalne standarde u područjima zakona o radu, jednakosti, zdravstvenoj i sigurnosnoj zaštiti na poslu te odredbe protiv diskriminacije.
U pogledu ravnopravnosti spolova na tržištu rada, posebice kada je riječ o zaštićenosti žena, ne postoji neko odstupanje od acquis communatairea (europske pravne stečevine) jer on propisuje samo minimalne standarde koje zemlje članice mogu dograđivati, rekla je Babić. Europska komisija je doista izrazila mišljenje da se čini kako Hrvatska ima pretjeranu zaštitu žena u području radnih odnosa, primjerice, žene su izuzete od noćnog rada u industriji ili kod duljine porodiljnog dopusta, koji je “impresivan” u odnosu na rješenja u nekim zemljama članicama.
“Tu nije riječ o odstupanju od acquisa, nego o pozivu Komisije da analiziramo prijeći li naše radno zakonodavstvo zapravo zapošljavanje žena” jer poslodavci kalkuliraju isplati li mu se primiti u radni odnos ženu, koja će dulje vrijeme biti izvan svijeta rada, dodala je. Isto vrijedi i za noćni rad. Ako je on štetan za žene, onda je i za muškarce, stoga će trebati osigurati jednaku zaštitu, a umjesto zabrane noćnog rada zaštita se možda može ostvariti kroz ćešće liječničke preglede ili slično.
Eksplanatorna faza screeninga za ovo poglavlje trajat će do petka, a druga, bilateralna faza screeninga održat će se od 6. do 8. ožujka kada će hrvatski predstavnici prezentirati do sada ostvarenu razinu usklađenosti s pravnom stečevinom u ovom poglavlju.
(H)