Arbitraže zbog ‘švicarca’ pokrenuli i Addiko i Raiffeisen

Autor: Jadranka Dozan , 04. listopad 2017. u 14:03
Foto: Thinkstock

S obzirom na veličinu neslavno se ističemo brojem sporova u Washingtonu.

Inozemni investitori Hrvatskoj nerijetko prigovaraju nepoticajnu investicijsku klimu i pravnu nesigurnost.

S obzirom na svoju veličinu Hrvatska se već otprije neslavno ističe naročito brojem arbitražnih sporova koje su inicirali strani ulagači pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, a s prošlim mjesecom na toj je listi i nekoliko novih.

Na ICSID-ovoj listi najprije je 6. rujna stigla potvrda registracije arbitražnog zahtjeva koji su zbog projekta golfa na Srđu pokrenule nizozemska tvrtka Elitech i hrvatska Razvoj Golf, a do kraja mjeseca osvanule su i službene potvrde arbitražnih zahtjeva od strane dviju bankarskih grupacija vezano uz slučaj konverzije CHF kredita.

To je 15. rujna potvrđeno za Raiffiesen Bank International AG te ovdašnje RBA, a prije tjedan dana, ili točnije 27. rujna, najave pokretanja arbitražnog spora zbog slučaja ‘švicarac’ konkretizirala je zahtjevom i austrijska Addiko Bank sa svojom hrvatskom podružnicom. Oba ta ‘bankarska predmeta’ povjerena su istom odvjetničkom timu (Wilmer Cutler Pickering Hale & Dorr iz Londona, odnosno Washingtona).

Addiko i Raiffeisen time su se pridružili grupaciji UniCredit koja se kao vlasnik Zagrebačke banke arbitražnom centru iz grupacije Svjetske banke obratila prije više od godinu dana, također s ciljem osporavanja i naknade štete zbog hrvatskog modela konverzije kredita vezanih uz švicarski franak.

U pokretanju postupka Unicredit Bank Austria i Zaba kao hrvatska podružnica pozvali su se na povredu međunarodnog ugovora sklopljenog s Republikom Austrijom prilikom izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i konverzije kredita iz švicarskog franka u euro. Za taj spor UnCredit je angažirao londonsku odvjetničku kuću Allen & Overy, a Hrvatsku zastupa Državno odvjetništvo. Koliko teže pojedinačni odštetni apetiti banaka tužiteljica ne zna se, ali procjene ukupnih troškova konverzije za banke (njih osam) procjenjivale su se na više od milijardu eura.

Dok su Addiko i Raiffeisen banka su na samom početku arbitražnog procesa, u slučaju UniCredita u proteklih su godinu dana prvi koraci odrađeni.

Ljetos je konstituiran sud odnosno imenovani su suci, a prema podacima o statusu tog predmeta objavljenim na mrežnim stranicama ICSID-a, sredinom prošlog mjeseca tužitelji su trebali podastrijeti detaljno činjenično i pravno obrazloženje zahtjeva.     

Odluka u sporu Mol – RH iz 2014. očekuje se potkraj godine     

Tzv. memorial podrazumijeva kvantifikaciju i predočenje svih dokaza, odnosno već priložene dokaze kojima tužitelj raspolaže. Kako objašnjavaju pravni stručnjaci, Sud potom određuje rok u kojemu bi se tužena država trebala očitovati (također detaljno i u pisano obliku) te i sama predložiti svoje dokaze. Nakon toga (a računa se da bi to moglo biti za 4-5 mjeseci) slijede ročišta, s tim da se obično održi jedno ili dva, a potom se vijeće povlači na vijećanje radi odluke.

Ako je suditi prema trajanju nekih drugih aktivnih sporova, do odluke će očito proći još dosta vremena. Primjera radi, spor između mađarskog Mola i Hrvatske zbog Ine u Washingtonu je pokrenut u travnju 2014. godine, a konačni se pravorijek tog milijarde kuna vrijednog spora, prema neslužbenim informacijama, očekuje za koji mjesec.

Dok se presuda u tom “naftnom” hrvatsko-mađarskom sporu očekuje s velikim zanimanjem, u financijskim krugovima računa se da ne bi trebao uslijediti i bankarski. Osim specifičnosti bilateralnih ugovora o zaštiti ulaganja, OTP/Splitska banka je bila i razmjerno manje izložena gubicima po osnovi konverzije CHF kredita, procjenjuje jedan iskusni bankar.

No, u bankarskim krugovima se istodobno tvrdi da bi washingtonskim putem UniCredita, Raiffeisena i Addika već uskoro mogle krenuti još neke banke iz osmorke koja je bila dio priče o CHF kreditima.

Dosad je sličnih neslužbenih nagovještaja bilo od vlasnika Privredne banke (Intese Sanpaolo) te Erste banke. Zasad za to, međutim, nema nikakvih potvrda niti pouzdanih informacija.

No, i bez toga pogled na ICSID-ovu listu aktivnih sporova nije nimalo ohrabrujuć. “Croatia” se kao tužena strana pojavljuje nekoliko puta već na prvih 50-ak izlistanih, a osam aktivnih sporova za državu veličine naše svakako je broj koji nije mamac ulagačima, barem ne onima profila i reputacije kakve države 
priželjkuju.  

Komentirajte prvi

New Report

Close