Analitičare ne iznenađuju podaci Eurostata

Hrvoje Stojić / Foto: Žarko Bašić/PIXSELL Hrvoje Stojić / Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Podaci Eurostata o deficitu i javnom dugu Hrvatske veći su od dosadašnjih službenih podataka Vlade, no analitičari nisu time iznenađeni.

Podaci Eurostata o deficitu i javnom dugu Hrvatske veći su od dosadašnjih službenih podataka Vlade, no analitičari nisu time iznenađeni kako zbog obuhvatnije metodologije izračuna, tako i zbog malih dosadašnjih pomaka u fiskalnoj konsolidaciji.

Prema podacima Eurostata i Državnog ureda za statistiku, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. godini iznosio 16,35 milijardi kuna, ili 5 posto BDP-a, dok je dug konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a.

Ti podaci pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica zadržao ispod 3, a javni dug ispod 60 posto bruto domaćeg proizvoda, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

„Ne iznenađuje što su proračunski deficiti u prethodnim godinama veći, sukladno novoj metodologiji izračuna koju primjenjuje Eurostat. U njih su uključene obveze koje nisu ranije prikazivane poput troškova sanacije brodogradnje“, kaže Zdeslav Šantić glavni ekonomist Splitske banke.

Naime, Hrvatska je dosad statistiku državnih financija vodila po GFS metodologiji Međunarodnoga monetarnog fonda, koja se razlikuje od metodologije ESA95, na kojoj se temelje podaci Eurostata.

Prema ESA95, proračunski deficit i javni dug su veći zbog šireg obuhvata jedinica sektora opće države i vrsta financijskih instrumenata koji ulaze u izračun.

No, Šantić ističe da je to metodologija koja je usporediva na razini EU-a, te najrelevantnija za financijska tržišta i investitore.

„Iako nam je javni dug ispod granice od 60 posto, kad se uspoređujemo sa zemljama u regiji kojima smo po premiji rizika najsličniji, poput Rumunjske i Bugarske, možemo reći da je razina našeg javnog duga znatno veća nego kod njih. No, i dalje je znatno niža od prosjeka EU-a“, ističe Šantić.

Tako je prosječan udio javnog duga u BDP-u u 28 članica EU-a lani iznosio 85,1 posto BDP-a. S druge strane, deficit konsolidirane opće države iznosio je u nas 5 posto, dok je u prosjeku u EU iznosio 3,9 posto.

„Ipak, valja napomenuti da financijska tržišta toleriraju puno manju razinu neravnoteža u javnim financijama zemalja u razvoju nego kod najrazvijenijih, koje su se već dokazale po fiskalnoj konsolidaciji i imaju povijest održivih javnih financija“, napominje Šantić.

Kako dodaje, proračunski deficit Hrvatske za ovu godinu bit će veći nego što je bio lani, s obzirom na troškove sanacije zdravstvenog sektora.

„Procjenjujem da će, po metodologiji Eurostata, ovogodišnji proračunski deficit dosegnuti 6 posto BDP-a. Isto tako, ove ćemo godine vjerojatno premašiti i razinu javnog duga od 60 posto BDP-a jer su nam skromne perspektive srednjoročnog rasta BDP-a, a rastu i troškovi refinanciranja javnog duga. U takvim okolnostima, smanjenje javnog duga bit će višegodišnji izazov“, ocjenjuje Šantić.

Kako napominje, mora se pronaći prostor za rezanje rashodne strane proračuna.

„Od 2008. godine čekamo nekakve promjene i zaokret u fiskalnoj politici, odnosno provođenje konsolidacije, koja se još nije dogodila. Sad se već postavlja i pitanje ima li Hrvatska uopće vremena za provođenje reformi, koje s određenim vremenskim odmakom daju konkretne financijske rezultate. Ne treba isključiti ni mogućnost da će se iduće godine morati provesti i neke nepopularne mjere, poput primjerice smanjenja plaća u javnom sektoru“, zaključuje Šantić.

Mršavi učinci fiskalne konsolidacije

S time se slaže i Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke. „Sad se vidi da je u 2012. fiskalna konsolidacija bila vrlo mršava i da je uglavnom ostvarena na prihodnoj strani proračuna. Šteta što u prvoj godini mandata Vlada nije više napravila na rashodnoj strani proračuna“, kaže Stojić. Kad se fiskalna konsolidacija radi prije svega na prihodnoj strani, ona umanjuje potencijalni rast BDP-a i nepovoljno utječe na ponudbenu stranu ekonomije, uključujući i investicije, kaže Stojić.

Ubuduće je nužna, ističe Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci, konsolidacija javnih financija, jer ćemo vrlo brzo biti u EDP-u i po kriteriju javnog duga, a ne samo proračunskog deficita.

„Stoga procjenjujem da će rasti pritisak Europske komisije kako bi se provela konsolidacija. Smatram to prilikom da se neke reforme u Hrvatskoj i provedu“, kaže Kovač.

Govoreći o prostoru za rezanje proračunskih rashoda, Kovač napominje da su oni zadani u svojim okvirima.

„Iz Smjernica Vlade na rashodnoj strani proračuna vidljiv je pritisak kroz trošak servisiranja javnog duga, što proizlazi iz preuzimanja dugova brodogradnje, a raste i trošak članstva u EU. S druge strane, nije se išlo u smanjenju drugih rashodnih stavki. Stoga je na rashodnoj strani manevar sužen, ako nećemo govoriti o značajnijem rezanju materijalnih prava proračunskih korisnika. S prihodne strane vidimo povećanje PDV-a na 13 posto za dio roba i usluga, a jača i porezna disciplina, te se vide napori da se dio konsolidacije provede kroz dodatni porezni teret. No, mišljenja sam da se treba paralelno poraditi i na rashodnoj strani proračuna“, zaključuje Kovač.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve