Umjesto konzultantske kompanije Alvarez&Marsal, posao savjetnika za restrukturiranje Agrokora preuzet će stručnjaci AlixPartnersa, globalno peta najveća kompanija prema vrijednosti ugovorenih poslova restrukturiranja.

Kako je u utorak potvrdio Vladin izvanredni povjerenih u Agrokoru Ante Ramljak, u ponedjeljak je s AlixPartnersom potpisan ugovor. Time za 15-ak njegovih stručnjaka raznih profila počinje višemjesečni terenski rad u Hrvatskoj. Tim Alixovih specijalista u Agrokoru predvodi Alastair Beveridge, a ključnu četvorku uz njega čine još Albert Stein, Bernd Brunke i Rainer Bizenberger, svaki zadužen na određeno područje u okviru procesa restrukturiranja. Među zvučnijim referencama te kompanije i njezinih vodećih ljudi u restrukturiranju različitih industrija je, primjerice, ona vezana uz General Motors, ali značajno mjesto zauzimaju upravo angažmani u segmentu maloprodaje i robe široke potrošnje, poput restrukturiranja belgijskog trgovačkog lanca Delhaizea, američkih operacija Parmalata…

Ta iskustva će im trebati na novom poslu koji se svakako uklapa i u glavni slogan kompanije "kada je stvarno bitno". Ključni ljudi Alixa već jučer su bili u tornju, a osnovni moduli kojima će uskoro prionuti cijeli tim su osiguranje tekuće likvidnosti odnosno financiranja, upravljanje novčanim tijekovima s ciljem da se već u roku dva mjeseca rokovi plaćanja svedu u okvire urednih (60 dana) te  analiziranje operativnog poslovanja i poslovno planiranje. Konačno, zajedno s domaćom izvanrednom upravom Alixovi bi specijalisti za nekih sedam-osam mjeseci trebali "proizvesti" i plan restrukturiranja koji će se potom predočiti vjerovnicima kao platforma za postizanje nagodbe. Prema Ramljakovim riječima, savjetnici za restrukturiranje su (barem prema blic uvidu u slučaj Agrokor) "dosta veliki optimisti" u uspješnost posla koji ih čeka u koncernu.

Doduše, ni domaća postava izvanredne uprave zasad još nema posve pouzdan pregled ukupnih obveza Agrokora. Stvarni će se dug koncerna znati tek iza 10. lipnja, što je rok za prijave svih tražbina vjerovnika. I sad se, dakako, raspolaže nekim brojkama i projekcijama, ali Ramljak zasad ne bi s njima izlazio. Osim toga, trenutno se radi i na reviziji izvješća za 2016. godinu koja će dati pouzdanije stanje operativnog poslovanja pojedinih kompanija i njihova poslovnog modela, a to je ujedno i podloga za pripremu plana restrukturiranja, odnosno daljnjih koraka. Kad su posrijedi obveze koncerna i prijave tražbina, i dalje se kao jedan od tegobnijih problema, naročito za mrežu dobavljača Agrokora, nameće problem mjenica odnosno regresnog prava.

U tu svrhu izvanredna je uprava Agrokora dobavljačima i financijskim institucijama (bankama, faktoring društvima) odaslala poziv na pristupanje Promemoriji kojom se osigurava svojevrsni 'timeout' do 31. svibnja, do kad bi tvrtke dobavljači (koje su se zbog mjenica našle u ulozi rezervnih dužnika) s faktoring tvrtkama i/li bankama bilateralno trebale iznaći obostrano prihvatljivo rješenje. Međutim, dok je dosad dobar dio banaka i faktoring društava – njih 17 na koje otpada 73 posto od ukupno 3,1 milijardu kuna iznosa mjenica koje drže – potpisao Promemoriju, dobavljači su odazivom podbacili. "Nisam zadovoljan odazivom dobavljača", priznaje Ramljak. Od 166 adresa dobavljača na koje je upućena Promemorija, potpisima joj je pristupilo njih 72, i to na nešto više od 40 posto iznosa mjenica.

U izvanrednoj upravi kažu kako bi prije očekivali obrnutu situaciju. Ako je suditi prema komentarima nekih od financijskih institucija koje zasad nisu pristupile Promemoriji, čini se da je na toj strani stvarni odaziv i bolji nego što to sugeriraju potpisi. Čini se, naime, da neke banke, posebice neke od onih u većinskom stranom vlasništvu, to nisu učinile samo zbog tehničkih razloga, jer trebaju ishoditi suglasnost matica, a to podliježe procedurama.  Kad su posrijedi dobavljači koji se nećkaju, njihovi razlozi ipak nisu tek tehničke naravi, mada će oni koji su Promemoriju potpisali reći kako ona objektivno "niti šteti pozicijama niti ih jača", već samo kupuje mir do iznalaženja rješenja. Primjerice, Franck, Kraš, AWT, Atlantic Trade, Dukat, Badel, Alca, Granolio, Crodux… potpisali su promemoriju.

Istodobno, Vindija, Podravka, Coca Cola, Saponija, Zagrebačka pivovara, Mlinar, Prvo plinarsko društvo i deseci drugih tvrtki svoj potpis na Promemoriju o mjenicama do danas nisu stavili. Kriterij (ne)potpisivanja očito nisu bila različita uporišta mjeničnih aranžmana (s isporukama robe u podlozi nasuprot onima koja su samo rezultat financiranja) jer i jednih i drugih ima i među potpisnicima i onima koji su se odlučili za suzdržanost. Čini se da "suzdržani" pritom računaju da nepotpisivanje možda može implicirati i nepriznavanje obveze po regresnom pravu. međutim, to se baš ne čini dobitnom kartom, pa ostaje pretpostaviti da je motiv nepotpisivanja većine dobavljača ipak stvaranje dodatnih pritisaka prema Vladi ne bi li se bolje zaštitili.