Tko su Poljaci koji su kupili Pan-Pek i kako im je kriza u Agrokoru išla na ruku?

Foto: Matija Habljak/PIXSELL Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Ovo je ozbiljna industrija koja traži ozbiljne investicije za koje je nužan značajan kapital, kažu u HUP-u.

Poljski privatni fond Enterprise Fund VII postao je većinskim vlasnikom hrvatskog lanaca za proizvodnju i prodaju pekarskih proizvoda, Pan-Peka, stekavši 65 posto udjela, zasad bez podatka o vrijednosti akvizicije. Vijest je objavio Enterprise Investors (EI) koji upravlja poljskim fondom.  Pan-Pek je prvo hrvatsko privatno pekarsko poduzeće osnovano 1992., postali su značajan igrač s oko 50 prodajnih mjesta te 700 zaposlenih, a lani su imali 32 milijuna eura prihoda.

Na domaćem tržištu su "viceprvaci", ispred njih je Mlinar Mate Škoje, dok treću poziciju drže Zagrebačke pekarne Klara. Enterprise Investors je, pak, specijaliziran za osiguravanje financiranja ekspanzije tvrtkama s visokim rastom u različitim sektorima. Njihovih 9 fondova upravlja kapitalom višim od 2,5 milijardi eura, od čega su 1,8 milijardi eura uložili u 139 tvrtki. Među ostalim, preuzeli su i Intersport koju im je nakon preuzimanja Mercatora prodao vlasnik Agrokora Ivica Todorić.   "Ponosan sam što će nam  partner biti jedan od najvećih private equity fondova u ovom dijelu Europe. Uz njihovu podršku ćemo ojačati položaj na tržištu i razvijati se s dobavljačima", kaže direktora Pan-peka Ivan Parać. Rast maloprodajnih kanala očekuju i u EI-u.

"Pod vodstvom Ivana Paraća, Pan-Pek će učvrstiti vodeću poziciju u jadranskoj regiji. Vjerujem da ćemo u pet godina znatno proširiti maloprodajno poslovanje", najavio je Michała Kędzia iz EI-a. Da pekarska branša odavno nije tek osnovna proizvodnja kruha i peciva, već ozbiljna industrija koja zahtijeva ozbiljne investicije za koje je nužan značajan kapital kaže direktorica odnosa s članstvom HUP-a Milka Kosanović.

 

Kedzia

Pan-Pek će širiti maloprodaju i učvrstiti vodeću poziciju u jadranskoj regiji.

"Evidentno je okrupnjavanje i u ovoj industriji. Ona već ima lidere koji neprestano ulažu u pogone i radnu snagu, a putem razgranate maloprodajne i veleprodajne mreže opskrbljuje europsko i svjetsko tržište", zaključuje. Preslagivanje unutar domaćeg pekarskog biznisa kao ni ulazak stranog kapitala nisu posebno iznenadili ni druge naše sugovornika jer je, kažu, sasvim logično iz perspektive europskog otvorenog tržišta koje potiče na povećanje konkurentnosti, kao i na osnovu kvalitete hrvatskih proizvoda. Konzultant Drago Munjiza podsjeća da investicijski fondovi u pojedine subjekte ulaze zbog zarade, a iz njih izlaze nakon pet ili više godina. 

"Pekarstvo je zapravo lokalna industrija koja se obično širi najdalje u susjedne zemlje. Okretanje Poljacima dijelom je, dakako, rezultat nekolicine faktora, primarno smjene generacija u ovoj industriji, a vjerojatno i kao posljedica krize u Agrokoru. Pan-Pek je vjerojatno bio u potrazi za strateškim partnerom, pa je tako došlo do ove akvizicije koja svakako može biti poticaj drugim igračima na tržištu", komentirao je za Poslovni dnevnik. Nadalje, na globalnoj je razini niz godina primjetan tzv. trend 'jedenja s nogu' unutar kojega je i pekarska industrija dobila dodatni prostor za širenje, ali se morala prilagoditi i sve višem standardu proizvoda uslijed sve većih zahtijeva kupaca. K tome je konstantno velik izbor smrznutih i polusmrznutih proizvoda ponukao pak razvoj manjih craft pekara kojima su glavni aduti taj čas pečeni proizvodi ili niz bezglutenskih proizvoda, ali oba primjerna ukazuju na visoku sposobnost prilagodbe moraju pokazati i 'mali' i 'veliki'.

A upravo je to proces čiju brzinu i rezultate diktira kapital. "Zbog situacije do koje smo se doveli, strani investitori kupuju naše firme, ali ako im oni kao partneri mogu osigurati uvjete za daljini rast, ekspanziju na nova tržišta te općenito bolje poslovne rezultate, ima pozitivan predznak", istaknula je i nekadašnja pomoćnica ministra poljoprivrede za poljoprivredu i prehrambenu industriju i konzultantica Zvjezdana Blažić. Valja napomenuti da je, uspoređujući stanje s onim prije ulaska u Europsku uniju, uvoz pekarskih proizvoda porastao za 51 posto ili s 4000 tona prije ulaska u EU na 8000 tona u 2016. godini, uz rast izvoza od 32 posto.

Svježiji podaci kažu da je u prvih 9 mjeseci 2017 Hrvatska je uvezla gotovo 47 tisuća tona kruha, peciva, kolača i ostalih pekarskih proizvoda, čija se vrijednost procjenjuje na 95 milijuna eura.   Direktorica udruženja mlinsko-pekarske industrije Žitozajednice Nada Barišić ističe i da, osim što uvoz brašna i pekarskih proizvoda raste, hrvatska se pekarska industrija može smatrati stabilnom proizvodnjom bez obzira na oscilacije kupovne moći ili iseljavanja velikog broja ljudi s ovog područja, što ide u prilog njenoj atraktivnosti. "Uvoz je logična posljedica ulaska u EU, no ne smije se iz vida ispustiti i da smo time i mi dobili izlaz na zajedničko europsko tržište", poručila je. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve