Od 544.820 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države nelegalno se koristi 291.447, a ugovorima o prodaji, zakupu i koncesiji pokriveno je 253.373 hektara, izvijestio je u četvrtak državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Josip Kraljičković načelnike i gradonačelnike na radionici održanoj kako bi se riješili problemi raspodjele državnog zemljišta.

Naime, jedinice lokalne samouprave (JLS) obvezu izrade programa raspolaganja dobile su još 2001. Međutim, njih 79 još uopće nije pristupilo izradi programa, 102 grada i općine iako su napravili programe nisu proveli nijedan natječaj, dok 278 jedinica ima programe i provodi natječaje. Zakonito korišteni hektari ključni su uvjet za dobivanje potpora nakon ulaska u EU. “Tko se odmah ne prihvati posla, njegovu obvezu dogodine preuzima Agencija za zemljište. Osim što će Agencija jedinicama lokalne samouprave naplatiti trošak svoga angažmana, lokalna vlast time će izgubiti nemali prihod od prodaje, zakupa i koncesija”, upozorio je Kraljičković. Cilj je, istaknuo je, da se projekt raspolaganja poljoprivrednim zemljištem završi do kraja 2012. jer samo on jamči trajno pravo na potpore. “Najbrži način da se poveća nedostatna poljoprivredna proizvodnja upravo je uključivanje raspoloživoga zemljišta u funkciju”, opomenuo je predstavnike lokalne vlasti državni tajnik. Osvrnuo se i na izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje su na snazi od 16. lipnja, podsjetivši da su čak dvije trećine državnih oranica (prodaja i zakup) rezervirane za obiteljska poljoprivredna gospodarstva ostatak je (dugoročne koncesije) za tvrtke. Stočari više nemaju prioritet, prilikom gradnje farmi morali su se pobrinuti za nužne hektare, sva domicilna obiteljska poljoprivredna gospodarstva s dvogodišnjim stažem u upisniku ravnopravna su u natječajima, dok broj zaposlenih u pravnim subjektima ima “težinu” koja daje prednost.