"Agencija je zauzdala ekspanziju Agrokora na domaćem tržištu"

Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća AZTN-a/ Goran Stanzl/PIXSELL Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća AZTN-a/ Goran Stanzl/PIXSELL

Konzumov udjel na nacionalnom tržištu uvijek je bio ispod 30%, a jedan od razloga kupnje Mercatora bila je nemogućnost daljnjeg širenja u Hrvatskoj.

Povodom današnje Međunarodne konferencije kojom se obilježava 20 godina rada Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, predsjednik Vijeća AZTN-a Mladen Cerovac govori o kadrovskom i financijskom stanju Agencije, Agrokoru, kulturi tržišnog natjecanja u Hrvatskoj i rizicima na početku primjene novog Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom . 

Koja je vaša glavna poruka povodom 20. obljetnice? 
Riječ je o značajnom jubileju. Uz velike napore u kreiranju zakonskog okvira za zaštitu tržišnog natjecanja u vrijeme u kojem u Hrvatskoj o tome gotovo nitko ništa nije znao, provedbi propisa te razvijanju i promicanju kulture tržišnog natjecanja, mislim da je naše najveće postignuće, ravno čudu, uspjeh u očuvanju najvrjednijeg resursa - educiranih zaposlenika. U Hrvatskoj nema puno stručnjaka za pravo tržišnog natjecanja, možda 100-tinjak. Od toga je 40-ak u Agenciji, gdje za relativno skromne plaće u odnosu na ono što bi mogli imati u privatnom sektoru, rade vrlo osjetljiv posao. Zbog toga imamo veliku fluktuaciju, pa je Agencija i rasadnik stručnjaka, koji su atraktivni privatnom sektoru, ali i drugim državnim agencijama gdje su bolje plaćeni. Stoga prije svega njima zahvaljujem na velikom entuzijazmu. Drugi velik uspjeh je sustavni rad na promjeni naslijeđa dogovorne ekonomije. Dogovori o cijenama su se naprosto podrazumijevali, konkurencija nije bila shvaćana kao temeljna dobrobit za potrošače, nego suprotno, kao udar na standard građana. Nevjerojatno je koliko je takav stav čvrsta kategorija i kako odolijeva promjenama, jer se nakon 20 godina još susrećemo sa zabranjenim odredbama koje poduzetnici uglavljuju u svoje sporazume. Rekao bih da je naša misija i dalje jednako važna, možda još važnija sada, kada svjedočimo velikoj promjeni paradigme u hrvatskom gospodarstvu.  

I vi smatrate da je ključni trenutak za napuštanje sustava dogovorne ekonomije u korist tržišnog natjecanja, na što upućuje rasplet slučaja Agrokor. Podrazumijeva li to i jačanje Agencije? Je li nakon stvaranja Konzuma, liberalizacije trgovine te dolaska strane konkurencija, posrijedi četvrta faza na tržištu maloprodaje?
Agencija upravo tržište maloprodaje kroz svoja istraživanja sustavno i detaljno prati duže od 10 godina. Već je sad vidljivo da će doći do uspostave drukčijih odnosa na tom tržištu, no svi trebamo pričekati i vidjeti u kojem smjeru će to ići. Međutim, neovisno o tome, Agenciji je svakako potreban veći, fleksibilan i razvojni proračun u skladu s našim nadležnostima, a prije svega potrebama zadržavanja stručnjaka te samostalnosti pri zapošljavanju. Kod toga su, pak, odlučujući politička podrška i povjerenje u rad AZTN-a.   

 

7,6 tisuća

predmeta riješio je AZTN u 20 godina, a na kraju ove bit će riječ o njih 800

Kako komentirate tezu da je AZTN jedan od uzročnika ekspanzije Agrokora? 
Upravo suprotno, jer je upravo AZTN, u okviru naših nadležnosti, držao Agrokor, prije svega Konzum, pod kontrolom. Podsjetit ću da je većinu svojih ključnih današnjih sastavnica Agrokor stekao prije 1997., dakle prije nego što je ova institucija počela s radom. AZTN je već preuzimanje PIK-a Vrbovec i Belja, Agrokoru uvjetovao ispunjavanjem strogih mjera, iako je bila riječ o preuzimanju poduzetnika u poteškoćama, a prije nekoliko godina zabranili smo Tisku da preuzme iNovine, što je jedna od ukupno dvije zabranjene koncentracije u 20 godina. Agencija je reagirala i onog trenutka kada je procijenila da Konzumovo širenje može imati negativni utjecaj na tržišno natjecanje. Svojedobno je čak i kupnja lokalnog trgovca Lokice bila odobrena uz vrlo stroge mjere. U uvjetima postojanja jake konkurencije, Konzumov udjel na nacionalnom tržištu uvijek je bio ispod 30%, a jedan od razloga kupnje Mercatora bila je nemogućnost daljnjeg širenja na domaćem tržištu. U toj smo akviziciji izrekli vrlo stroge mjere, poput prodaje 100 trgovina Konzuma, kao i obvezu zadržavanja dobavljača Mercatora izloženost konkurentskih proizvoda na 30% polica Konzuma na rok od tri godine. 

Ima li sličnosti u tadašnjoj poziciji slovenskih dobavljača Mercatora s današnjom hrvatskih dobavljača Konzuma, koji bi po nekima bili zadovoljni i s jednom, a ne tri godine mira? 
Smatram da su slovenski dobavljači bili dobro zaštićeni našom odlukom.    

Što o vašem radu govore statistički pokazatelji?
U 20 godina Agencija je riješila oko 7600 predmeta, a zaključno s ovom bit će ih više od 8000, i to s 40 ljudi i budžetom od oko 10 milijuna kuna. Istodobno, s obzirom na to da je nadležna za sva tržišta, broj gospodarskih subjekata na koje se može primijeniti definicija poduzetnika iz našeg zakona veći je od 260 tisuća. Dakle, Agencija koja je veličine manjeg odvjetničkog društva, samo je lani obradila više od 60 tržišta i to od najsofisticiranijih, primjerice, tehnoloških, do tržišta od značaja za lokalne zajednice, poput, tržišta pogrebnih usluga. 

Koliko novca i ljudi zapravo manjka? 
U Agenciji je zaposleno 43 radnika, a izravno na predmetima radi 13 timova koje čine jedan ekonomist i pravnik. Naše projekcije potreba govore o najviše 75 ljudi, što nas i dalje svrstava u mala tijela u EU. Na tržištu rada nema gotovih stručnjaka za područje zaštite tržišnog natjecanja, svakog novog radnika treba je educirati 3 do 4 godine, i to, osim kroz rad na predmetima u Agenciji, nastojimo ih slati na  školovanja u inozemstvo koja nisu nimalo jeftina. Istodobno smo pod pritiskom stalnog odljeva stručnjaka. Samo ove godine otišlo ih četvero, što je 10% našeg stručnog kadra. S tim se problemom teško možemo nositi ako taj odljev ne možemo promptno nadoknađivati, budući da i za Agenciju kod zapošljavanja vrijedi pravilo 'dva za jedan' što je apsurdno kod ovako malih institucija. Pritom, za svako zaposlenje moramo tražiti prethodnu suglasnost Ministarstva gospodarstva. Dakle, ne samo da smo ograničeni proračunom koji je već sada nategnut do pucanja, nego smo i vezani administrativnim ograničenjima. Bez otvaranja dodatnog manevarskog prostora od 30% našeg sadašnjeg proračuna, dakle, bez razumijevanja i uvažavanja razvojnih potreba dinamičnog tržišnog natjecanja, upitna može postati čak i mogućnost kvalitetnog obavljanja temeljnih zadaća AZTN-a. 

Zašto Vam je važno imati na raspolaganju tih dodatnih 3 milijuna kuna?
Dio aktivnosti AZTN ne može planirati unaprijed, primjerice, provođenje nenajavljenih pretraga, pa ako sredstva za tu svrhu nisu utrošena, to ne znači da nam neće trebati u idućoj godini. Zbog ograničenog proračuna ne možemo educirati naše stručnjake niti organizirati seminare za edukaciju za poduzetnika, što je, uz implementaciju propisa, druga jednako važna ulogu Agencije. S obzirom na bezbrojna, specifična tržišta, nije moguće angažirati vještake za određena područja ili naručiti istraživanja tržišta od neovisnih institucija. 

Možete li izdvojiti područja vidnog napretka u akceptiranju kulture tržišnog natjecanja? 
Uvjetno se može reći da  su poduzetnici od srednjih prema većima najbolje shvatili značaj ovih propisa. Što se tiče ostalih dionika, osobito onih koji su u državnim i tijelima lokalne i regionalne samouprave odgovorni za donošenje propisa, ima i dobrih i loših primjera. Bilo je tijela koja su promptno reagirala i usvajala na naša mišljenja, ali i onih gdje smo led probijali jako polako i sve dok nije sazrela politička volja za promjenu okolnosti na tržištu, nije bilo pomaka. Uvijek se tu vraćam na primjer taxi usluga u Zagrebu, jer je ilustrativan. Mislim da smo za to tržište tijekom godina dali 10-tak mišljenja, dok konačno nije došlo do promjene koja danas za potrošače znači 40-tak posto niže cijene. Najsvježiji primjer je tržište auto-škola gdje smo također u više navrata zagovarali ukidanje ograničenja broja škola na tržištu i fiksiranje cijena, jer je to izravno u suprotnosti s propisima, a prije svega u suprotnosti s interesom potrošača. No, sve dok Europska komisija nije zatražila promjenu regulacije na tom tržištu u koju se sad ide, naša mišljenja nisu lučila nikakav efekt. Nemam odgovor zašto je tome tako.  

Kako komentirate prijave Agenciji od strane poduzetnika kako bi dobili zaštitu od konkurencije? Može li značajno porasti broj njihov broj kad vam u nadležnost dođe i novi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom? 
Vezano za nadležnost u provedbi toga propisa, smatramo da svima, pa tako i Agenciji treba određeno vrijeme za prilagodbu. Taj će se Zakon odnositi na vrlo veliki broj subjekata, odnosno na sve ugovore koje međusobno imaju dobavljači, prerađivači i trgovci. Riječ je vjerojatno o tisućama sporazuma čija prilagodba novom zakonu zahtijeva određeno vrijeme. Nije realno da će poduzetnici s prilagodbom početi prije nego što Zakon stupi na snagu, a kako Zakon, barem zasada, ne predviđa odgodu primjene (vacatio legis), postoji rizik da će se poduzetnici s njegovim stupanjem na snagu odmah naći u prekršaju. Istodobno, i Agenciji bi dobro došlo određeno vrijeme, ako ništa drugo za provedbu natječaja o zapošljavanju novih ljudi koji su nam za izvršavanje te zadaće odobreni, jer s tim postupkom ne možemo započeti prije stupanja Zakona na snagu. Što se tiče samog Zakona, smatram da se njime postiže stvaranje jednakih uvjeta za sve u lancu opskrbe hranom, što bi mali dobavljači mogli dodatno iskoristiti za udruživanje u dijelu zajedničkog plasmana i nastupa prema trgovcima i prerađivačima kako bi i na taj način ojačali svoje pregovaračke pozicije. Dogovore u tu svrhu, pod određenim uvjetima, EK neće smatrati kartelnim ponašanjem. 

Komentari (2)
  • prokurist
    prokurist 9:58 15.11.2017.

    Jedna od najkorumpiranijih agencija koja je tipično ogledalo stanja (čitaj stranja) u HR - Konzum je prije 10 godina imao 28% udjela na tržištu i to prije širenja carstva na Dalmaciju, kupnje Mercatora, ali mito i korupcija čine svoje pogotovo kad se radi o stoci sitnog zuba.
    Samo u gastru je njegov udio preko 60%!

  • Vortac
    Vortac 8:36 15.11.2017.

    Agrokor je prije kraha činio 15% hrvatskog BDP-a, a u svoju mrežu neplaćanja uvukao je vjerovatno i dvostruko veći dio. Dioničari Leda, Jamnice, Zvijezde itd. su sigurno sretni što će, uz Todorićeve dugove, morati kroz poreze platiti i “zaštitu” koju im je pružila ova Agencija.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!